'Što se tiče oruđa i opreme, mi smo europski gigant. Helikopteri koje smo dobili za gašenje požara iz Europe slabiji su od naših, imaju manju nosivost nego naši', svejedno je izjavio srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić u obilasku Deliblatske pješčare, u sklopu svoje bizarne predizborne kampanje u kojoj mediji prate svaki njegov pokret, zalogaj i uzdah.

Radi se o nastavku krajnje neobične retorike kojom se služi, a koja se uglavnom svodi na netočne, ili barem potpuno neprovjerljive, tvrdnje da je Srbija pod njegovim vodstvom postala velesila na svim poljima: od ekonomije preko obrane pa, evo, čak i do vatrogastva. Bolja je, kaže, i od najboljih, a nije zaboravio napomenuti ni to da ove godine požari nisu odnijeli nijedan život u Srbiji – mada je i to netočno – za razliku od Hrvatske.

Brojke ipak otkrivaju drukčiju sliku

Konkretni podaci o kapacitetima vatrogasnih snaga Srbiji ipak ne idu u prilog točnosti njegovih izjava: Državna revizija Srbije prije dvije godine objavila je da zemlja ima oko tri i pol tisuće vatrogasaca spasilaca u Sektoru za vanredne situacije MUP-a te još oko 1500 pripadnika dobrovoljnih vatrogasnih jedinica. U Srbiji jedan vatrogasac dolazi na 1865 stanovnika dok je europski standard jedan na tisuću.

Problem je i njihova nejednaka teritorijalna raspoređenost, a posebno starost opreme: vatrogasna vozila u Srbiji u prosjeku imaju čak 27 godina.

Hrvatska ima gotovo 5000 profesionalaca

Prema podacima Hrvatske vatrogasne zajednice, koje je u lipnju objavio RTL Detektor, u članstvu imaju čak 151.013 ljudi. U taj broj ulaze profesionalni i dobrovoljni vatrogasci, ali i vatrogasna mladež, pomladak, izvršni i pričuvni članovi te veterani.

U 74 javne vatrogasne postrojbe radi 3735 profesionalnih vatrogasaca, dodatnih 465 profesionalaca zaposleno je u dobrovoljnim vatrogasnim društvima (DVD-ima), a još njih 700 radi u vatrogasnim postrojbama u gospodarstvu. Posebnu snagu sustava predstavljaju dobrovoljna vatrogasna društva te u njima djeluje 34.830 osoba koje su obavile važeći liječnički pregled i završile minimalno temeljno osposobljavanje za vatrogasca.

Hrvatska i po službenim podacima Eurostata ima jedan od najvećih udjela profesionalnih vatrogasaca u zaposlenosti u EU-u: u 2025. godini činili su 0,43 posto ukupne zaposlenosti, čime smo druga među 22 države članice za koje su dostupni podaci, odmah iza Grčke (0,47 posto).

Nakon splitskog požara sustav je potpuno promijenjen

Od velikog 'splitskog požara' 2017. godine, koji je po izgorjeloj površini bio četiri puta veći od nedavnog omiškog te je dramatično ušao na periferiju drugog najvećeg hrvatskog grada, hrvatski vatrogasni sustav dramatično je unaprijeđen: formirano je centralno vatrogasno zapovjedništvo u Divuljama, izgrađen veliki centar za obuku u Vučevici, nabavljena je oprema, unaprijeđene su i jasno definirane procedure te je vatrogastvo uključeno u sustav domovinske sigurnosti. Čak se i kanaderi uglavnom servisiraju na vrijeme uoči ljetne sezone, usprkos kaosu koji vlada u specijaliziranoj tvrtki ZTC.

Premijer Andrej Plenković nedavno je u Omišu procijenio da su ukupna ulaganja u proteklih devet godina dosegla čak 600 milijuna eura.

Kanaderi protiv helikoptera

Što se tiče same tehnike i opreme, uspoređivati Srbiju i Hrvatsku nezahvalno je zbog različitog koncepta vatrogasnog sustava te različitih zemljopisnih i klimatskih karakteristika.

Hrvatska u protupožarnoj sezoni može angažirati do pet Canadaira CL-415 i šest Air Tractora. Po službenim podacima, kanader prosječno izbacuje oko 38 tona vode po satu leta, a šest Air Tractora, ovisno o udaljenosti izvora vode i načinu punjenja, može izbaciti ukupno 90 do 150 tona na sat.

Srbija se s druge strane oslanja na helikoptere: posjeduje dva Ka-32 koji u povoljnim uvjetima zajedno mogu izbaciti oko 120 tona vode na sat, dvije Super Pume s kapacitetom oko 80 tona te H145 s približno sedam tona. Ukupno je to oko 200 tona vode na sat, za 50 posto manje nego što to mogu činiti hrvatske zračne protupožarne snage.

Hrvatska ima jednu važnu slabost

Srbija nema zrakoplove, no Hrvatska nema protupožarne helikoptere: kako je za tportal potvrdio glavni vatrogasni zapovjednik Slavko Tucaković, raspolažu samo jednim helikopterom u bazi u Divuljama, a on služi za prijevoz ljudi i 'kruški' s vodom na nepristupačne terene kako bi se pomoglo gasiteljima.

'Tu smo sposobnost imali, ali smo je izgubili', otvoreno kaže Tucaković te smatra da će u predstojećem razdoblju Hrvatska morati zanoviti protupožarnu helikoptersku flotu.

Bi li Hrvatskoj trebao golemi Iljušin?

Tucakovića smo upitali i za mogućnost nabavke većih zrakoplova poput Iljušina ili mlaznih aviona velikog kapaciteta, nedavno prvi put testiranih i u Francuskoj.

'Mlazni avioni dizajnirani su prvenstveno za izbacivanje retardanta koji usporava gorenje i ne gasi sam požar, već ga usporava i pomaže vatrogascima. Retardant se sastoji od dosta 'omekšivača', pa i fosfata, čime je ograničena njegova primjena u blizini rijeka. Bilo bi vrlo upitno koristiti ga na našem krškom terenu jer bi zbog poroznog tla kemikalije mogle utjecati na okoliš. A, bogu hvala, imamo dosta morske vode', objašnjava glavni vatrogasni zapovjednik.

On podsjeća da su još prije dvadesetak godina Hrvatskoj prezentirane mogućnosti velikih protupožarnih aviona poput Iljušina, no čvrstog je stava da su upravo kanaderi i zračni traktori idealno dimenzionirani za naše potrebe.

Klimatske promjene mijenjaju i kartu požara

'Uz redovno održavanje postojećih letjelica i skoru nabavku dva nova kanadera, spremnost sustava domovinske sigurnosti je na primjerenoj razini. U srednjem roku, u pet godina, treba razmišljati o stacioniranju dijela Air Tractora na području Pule i Osijeka jer je primjetno da se klima mijenja te da možemo očekivati češće požare i u kontinentalnom dijelu Hrvatske, kao što se oni već događaju na sjeveru Europe. Ljudi će se morati prilagoditi prirodi jer je nemoguće prirodu prilagoditi sebi', slikovit je Tucaković.

Po njegovim podacima, na području kontinentalne Hrvatske u dosadašnjem dijelu godine zabilježen je 2401 požar na otvorenom, u kojima je ukupno izgorjelo 3242 hektara.

Air Tractori, za pojašnjenje, zahtijevaju manju površinu za zahvaćanje vode i stoga se mogu koristiti na stajaćim vodama, akumulacijama i slično.

Stotine novih vatrogasaca

Što se tiče ljudstva, Tucaković je zadovoljan: u ovoj godini zaposlena su nova 302 profesionalna vatrogasca, a počeli su upisi i za obuku dobrovoljaca, za što, kako kaže, vlada veliko zanimanje.

Nedavno je povećana minimalna plaća sezonskih vatrogasaca na 1800 eura bruto – pola daje država, pola županije, gradovi i općine – a neke sredine dodatno stimuliraju njihov rad, pa je i popunjenost njihovih redova vrlo dobra.