MISTERIOZNI LOBIJI

Tko drma hrvatskom energetikom

  • Autor: Ante Srzić
  • Zadnja izmjena 09.09.2009 07:28
  • Objavljeno 09.09.2009 u 07:00
struja dalekovodi

struja dalekovodi

Izvor: Sipa Press / Autor: PRESS

U Hrvatskoj je u modu ušlo kod sudionika svakojakih korupcijskih skandala svu krivnju svaliti na razne lobije koji nevinim ljudima podmeću stvari. Tako se i dekan Ekonomskog fakulteta u ponedjeljak obrušio na energetski lobi koji je kriv jer su se novinari raspisali o njegovom unosnom poslovanju s HEP-om. Istražili smo tko su predstavnici energetskog lobija u Hrvata

Bivši HDZ-ov zastupnik i energetski stručnjak te član Nadzornog odbora HEP-a Krešimir Ćosić smatra da u Hrvatskoj ne postoji energetski lobi. 'Da se nešto događa i gradi u Hrvatskoj, da se pripremaju projekti, onda bi postojao i energetski lobi. Da se grade termoelektrane, hidroelektrane, termoelektrane na plin, LNG terminali, onda bi bilo normalno da postoji i lobi, koji bi imao utjecaj i pozicije', objašnjava Ćosić. Rekao je da pritom ne misli na Tipurićeve studije o HEP-u, jer ih s aspekta energetike ne smatra naročito relevantnima.

Bez velikih projekata nema ni lobija

Tipurić je otac projekta Družba Adria

'Gospodin Tipurić se poziva da je žrtva lobija i zaštitnik rasprodaje hrvatskih resursa (HEP-a) strancima, a upravo je on proizvođač najsramotnijih stranica studije utjecaja na okoliš za projekt Družba Adrija. Tipurić je radio studiju isplativosti koju je toliko navukao da bude isplativa da su se ekonomski eksperti smijali, a na prezentaciji iste je nastupio krajnje bahato. Kasnije sam od njemačkih stručnjaka saznao da to nije metoda koja se može koristiti za bilo koji kompleksniji projekt, već je kvazimetoda. I 2006. godine na poznatom sveučilištu Upsala u Švedskoj su mi za Tipurićevu metodu rekli da je vrlo opasna. On je najvjerojatnije namjerno upotrijebio neadekvatnu metodu kao bi opravdao potpuno neodrživ projekt. Bilo bi zanimljivo pogledati koje je sve projekte utjecaja na okoliš radio profesor Tipurić i koji je novac dobio za sve to', kaže Piršić.

Kada se počnu provoditi projekti, govori on dalje, i kada Hrvatski sabor usvoji Energetsku strategiju i krene se s donošenjem delikatnih odluka za lokaciju termoelektrane, onda će se pojaviti i različiti interesi, odnosno lobiji.

'Malo si previše pridajemo na važnosti', ocijenio je Ćosić. Na kraju se opet vratio na dekana Tipurića i rekao da je u cijeloj priči možda ipak riječ o pronalaženju dežurnog krivca za tuđe grijehe.

Bivši čelni čovjek HEP-a i aktualni direktor šibenskog TLM-a te konzultant njemačkog energetskog diva RWE Damir Begović, osoba koju se u medijima dovodilo u vezu s lobiranjem za prodaju HEP-a, također smatra da energetski lobi ne postoji i da su u pitanju nečije konstrukcije.

Begović smatra da je upravo energetika sljedeća udarna igla koja će u bliskoj budućnosti vući hrvatsko gospodarstvo naprijed, nakon što je to dosad bilo građevinarstvo i izgradnja hrvatskih autocesta.

Goran Granić, ravnatelj energetskog instituta Hrvoje Požar i jedan od poznatijih stručnjaka za energetiku, na pitanje o energetskom lobiju samo nam je kratko odgovorio da ako takvo nešto i postoji, on o tome ne zna ništa.

S druge strane, aktivisti za zaštitu okoliša spremno odgovaraju na pitanja o energetskom lobiju te ne samo da potvrđuju njegovo postojanje nego ga dijele na podskupine ovisno o tome koji se energent zagovara.

Kod nas se lobiranje nalazi u zakonskom limbu

Toni Vidan
iz Zelene akcije kaže da u Hrvatskoj prvo treba raščlaniti pojam lobija, jer kod nas lobiji nisu regulirani zakonom i ne djeluju transparentno kao registrirane udruge. 'Kod nas se lobiranje nalazi u zakonskom limbu i više se radi o neformalnim skupinama pojedinaca koje je teško locirati kao pojedine lobije unutar energetskog sektora', objašnjava Vidan.

Prema njegovom mišljenju, u Hrvatskoj unutar energetskog sektora djeluju tri interesne skupine: za plin, ugljen i nuklearnu energiju

I ekološki aktivist Vjeran Piršić također smatra da u Hrvatskoj postoje barem tri energetska lobija: ugljenarski, nuklearni i lobi vjetroelektrana

Energetski lobi za plin, ugljen, nuklearnu i alternativnu energiju

'U plinskom lobiju ili interesnoj skupini nalazi se niz pojedinaca koji su potekli iz INA-e, a koji sada rade u privatnim kompanijama. Pobornici ugljena nalaze se u samom HEP-u i u nekim konzultantskim firmama. Uvoz ugljena HEP-u donosi neovisan biznis od INA-e, na čijem uvozu zarađuju na proviziji. Nuklearni lobi uglavnom se nalazi na FER-u i oni nastupaju iz svoga interesa', objašnjava aktivist Zelene akcije Vidan

Goran Mehkek / CROPIX

Goran Mehkek / CROPIX

Izvor: Cropix / Autor: CROPIX / Goran Mehkek

Krešimir Ćosić

Problem je što svaka od ovih interesnih skupina nastupa previše optimistično iz kuta svoga energenta te se nastoji maksimalizirati njegova potrošnja. 'Tu ne postoji nikakva državna agencija koja bi promovirala učinkovito korištenje energije s aspekta javnog interesa. Posljedica toga je prekomjerno napuhavanje očekivane buduće potrošnje energije. Prema novoj strategiji, predviđena je gradnja termoelektrana na ugljen i na plin te nuklearke, a toliko elektrana nam stvarno nije potrebno', smatra Vidan.

'Kada je ministar gospodarstva Damir Polančec koncem prošle godine predstavio Nacrt energetske strategije, na dokumentu se vidio otisak prsta energetskih lobija', upozorava Piršić.

Energetska strategija je po volji različitih lobija

Strategija predviđa gradnju termoelektrane na ugljen Plomin 3 koja bi trebala zamijeniti dotrajali Plomin 1.'Termoelektrana bi radila na uvozni prekooceanski ugljen, a kao investitor se spominje njemačka tvrtka RWE. Takvim razvojem situacije najviše koristi imaju tvrtke koje jeftino kupuju strani ugljen i prodaju ga skupo HEP-u. Gradnjom nove termoelektrane njihovi prihodi bi se multiplicirali', kaže Piršić.

Drugi lobi je nuklearni. Nova energetska strategija koja bi uskoro mogla postati zakon predviđa ukidanje moratorija na izgradnju nuklearnih centrala u Hrvatskoj.

Biznis s vjetroelektranama

'Zagovornici nuklearne opcije u trenucima iskrenosti priznaju da neće biti moguće realizirati gradnju nuklearke u Hrvatskoj, ali bi zemlja uložila velika sredstva za elaborate i studije te bi stručnjaci koji bi ih izrađivali, a to su prvenstveno stručnjaci s FER-a, predvođeni profesorom Slavkom Krajcarom, dobro živjeli iduće četiri godine', smatra on.

Treći lobi su zagovornici vjetroelektrana u Hrvatskoj. Hrvatska ima obavezu po standardima Europske unije određenu kvotu energije dobivati iz obnovljivih izvora, za čije financiranje se i izdvaja određeni postotak iz svakoga plaćenog računa za struju. Velik dio te kvote zauzele su upravo njemačke vjetroelektrane na hrvatskim brdima koje nam, financirane našim novcem, prodaju vlastiti vjetar.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi