Pakleni oganj poharao Grad anđela

Razmjere katastrofe koja je pogodila južnu Kaliforniju teško je pojmiti. Požari kakvi se ne pamte prouzročili su štetu u Los Angelesu i okolici kao da je pala atomska bomba. Prema prvim procjenama, vatra je progutala više od 10 tisuća objekata i poginulo je najmanje deset ljudi, s tim da će taj broj zasigurno rasti. Šumski požari u Kaliforniji uobičajena su pojava, ali ono što izdvaja ovu kataklizmu od drugih razmjeri su razaranja. Grube procjene govore o šteti od 135 do 150 milijardi dolara. Radi se o području na kojem se nalaze neke od najskupljih nekretnina u SAD-u.

Zapovjednik kalifornijskih vatrogasaca David Acuna rekao je da su istrage tek započele te da nema 'uvjerljivih dokaza' da su požari namjerno izazvani. Političko prepucavanje o tome tko je kriv u punom je jeku. Novoizabrani predsjednik Donald Trump optužio je demokratskog guvernera Kalifornije Gavina Newsoma jer je odbio potpisati deklaraciju o obnovi vodenih resursa, čime bi se omogućio protok vode nastale od viška kiše i topljenja snijega sa sjevera, prema naseljenim područjima. 'Želio je zaštititi bezvrijednu ribu, zvanu smuđ, a nije mario za ljude u Kaliforniji', poručio je Trump.

Njegov sin, Donald Trump mlađi, krivca je pronašao u Ukrajini. Navodno su vatrogasci Los Angelesa 2022. poslali avion pun opreme kolegama u Ukrajini, a sad im, dok se bore s vatrom, tvrdi Trump junior, nedostaje svega.

Vatrena oluja progutala je domove mnogih holivudskih zvijezda i zvjezdica. Anthony Hopkins, John Goodman, Billy Crystal, Paris Hilton, James Woods, Adam Brody, Leighton Meester… samo su neki na listi slavnih unesrećenih.

Potres u Tibetu odnio najmanje 126 života

Snažan potres magnitude 6,8 pogodio je prošli utorak podnožje Himalaje u blizini jednog od najsvetijih mjesta u Tibetu, pri čemu je život izgubilo najmanje 126 ljudi. Epicentar potresa bio je oko 80 kilometara sjeverno od Mount Everesta, a podrhtavanje se osjetilo i u susjednim državama, Nepalu, Butanu i Indiji.

Najviše je stradala tibetanska regija Shigatse, dom približno 800 tisuća stanovnika. Ovo područje, kojim upravlja istoimeni grad, poznato je i kao tradicionalno sjedište Panchen Lame, jedne od ključnih figura tibetanskog budizma. Snimke hitnih službi prikazuju brojne srušene kuće na pogođenom području, a situaciju otežavaju temperature koje se noću spuštaju i do -16 stupnjeva. Prema dosadašnjim podacima, ozlijeđeno je 188 osoba.

Duhovni vođa Tibeta, Dalaj-lama, kojeg su kineske vlasti protjerale 1959. s tisućama izbjeglica, izrazio je duboku žalost zbog tragedije.

Ova regija često je pogođena potresima zbog sudara indijske i euroazijske tektonske ploče. Jedan od najrazornijih potresa dogodio se 2015. u Nepalu, s magnitudom 7,8, pri čemu je poginulo oko devet tisuća ljudi.

Kanadski 'zlatni dečko' dao ostavku: Puno toga obećao, malo ostvario

Početkom tjedna svijetom je odjeknula vijest o ostavci kanadskog premijera Justina Trudeaua. Nakon devet godina na vlasti, suočen s padom popularnosti i rastućim pritiskom unutar vlastite Liberalne stranke, 'zlatni dečko', kako su mu tepali pristaše, odlučio je da mu je dosta.

Trudeauova popularnost opadala je zbog niza čimbenika, uključujući rastuće troškove života, nedostatak pristupačnog stanovanja i ekonomske poteškoće. Situacija se pogoršala nakon iznenadne ostavke ministrice financija i zamjenice premijera Chrystije Freeland u prosincu 2024., a ona je kritizirala Trudeauove ekonomske politike i optužila ga za 'političke trikove' umjesto fokusiranja na ono što je najbolje za zemlju.

U Liberalnoj stranci rasla je zabrinutost zbog loših rezultata u anketama, što je dovelo do sve glasnijih poziva na Trudeauovu ostavku. Njegov odlazak ostavlja stranku bez stalnog vođe u ključnom trenutku pred izbore, a potencijalni nasljednici uključuju spomenutu bivšu ministricu financija Freeland i bivšeg guvernera središnje banke Marka Carneyja.

Trudeauova ostavka označava kraj ere koja je započela 2015. godine, kada je preuzeo dužnost s obećanjima o progresivnoj agendi. Želio je drugoj najvećoj zemlji na svijetu vratiti ugled na svjetskoj sceni, riješiti ekonomske nejednakosti te ojačati srednju klasu smanjujući joj poreze. Malo od tih želja je i ostvario.

Trump zvecka oružjem: Prijeti Danskoj, Panami i Kanadi

U jednom od prijašnjih Skenera napisali smo da Donald Trump 'lupeta'. Uzbuđen zbog povrataka u Bijelu kuću, novoizabrani predsjednik na svakodnevnoj bazi izbacuje sve luđe i luđe ideje. Ili smo ipak mi blesavi i ne razumijemo koliko se svijet promijenio? Jer kako objasniti to da njegova maštarija o preuzimanju Grenlanda, čini se, postaje sve ozbiljnija politička tema.

Na konferenciji za tisak u svom odmaralištu na Floridi, Trump je prošli utorak izložio ekspanzionističku agendu. Šef najmoćnije vojne sile na kugli zemaljskoj, mrtav hladan, kao da igra društvenu igru Rizik, ponovio je da otok Grenland mora biti američki. Trump bi pod 'Stars and Stripes' vratio i Panamski kanal. No tu nije kraj - svog sjevernog susjeda Kanadu pretvorio bi u američku saveznu državu, a i obećao je promijeniti ime Meksičkog zaljeva u Američki zaljev. Zlokobni prizvuk konferenciji na Floridi dala je Trumpova izjava da se u ostvarivanju svojih želja ne bi libio koristiti oružje.

Najveći otok na svijetu, Grenland je autonomna pokrajina u sklopu Kraljevine Danske. Ima svoj parlament, a Kopenhagen kontrolira njegovu vanjsku i obrambenu politiku. Čini se da Danci itekako ozbiljno doživljavaju Trumpa. Nakon dekreta kralja Frederika X. na danskom grbu je napravljen 'fejslifting' te je sad puno uočljiviji grenlandski polarni medvjed, a najavljeno je i povećanje proračuna za obranu.

Ozbiljni geopolitički analitičari upozoravaju da Trumpov zahtjev za Grenlandom nije samo maštarija ni imperijalni povratak u 19. stoljeće. Umjesto toga, tvrde oni, signalizira hipermodernu stvarnost: svijet koji se transformira zahvaljujući klimatskim promjenama, s Kinom, Rusijom i SAD-om koje se bore da iskoriste prednost.

Ledeni pokrivač Grenlanda ubrzano nestaje. Ovo odmrzavanje otvara nove mogućnosti za crpljenje resursa, brže trgovačke rute, svemirske i vojne baze, nove ribolovne zone — i sukob velikih sila.

Elon Musk izluđuje EU: Kroji izbore u Njemačkoj, kritizira Britance, a s Talijanima sklapa pakt

Trumpov omiljeni tech milijarder Elon Musk očigledno želi da desno-populistička misao nakon SAD-a zavlada i Europom. U tu svrhu aktivno se uključio u kampanju za parlamentarne izbore u Njemačkoj podržavajući Alternativu za Njemačku (AfD). Na svojoj platformi X razgovarao je sa šeficom stranke Alice Weidel.

'Trumpov uspjeh pokazuje da građani SAD-a žele promjene. A moja preporuka ljudima u Njemačkoj je da glasaju za promjene ako su nezadovoljni', poručio je Musk.

Intervju je bio pod povećalom europskih regulatora jer je Europska komisija željela pratiti poštuje li platforma X zakonodavstvo EU-a. Komisija se fokusirala na potencijalne algoritamske manipulacije koje bi mogle favorizirati jednu političku stranku, u ovom slučaju AfD, u odnosu na konkurente. U slučaju kršenja pravila, EU može nametnuti kazne u iznosu do šest posto globalnih prihoda platforme.

Inače, Musk izaziva sve više gnjeva u Europi. Osim Njemačke, najbogatiji čovjek svijeta želi promjenu vlasti u Velikoj Britaniji, u kojoj vladu vodi Laburistička stranka. Prema pisanju Financial Timesa, imao je privatne razgovore sa saveznicima o mogućim načinima rušenja britanskog premijera Keira Starmera prije sljedećih općih izbora.

Istovremeno, političari su izrazili zabrinutost zbog pregovora između Italije i SpaceX-a o šifriranim sustavima za vladine komunikacije jer talijanska premijerka Giorgia Meloni dijeli isti politički svjetonazor s Trumpom.

Alexandra Geese, zastupnica Zelenih u Europskom parlamentu, napisala je na platformi X: 'Meloni prepušta talijansku vladu, obranu i vojnu komunikaciju nepredvidivom protofašističkom milijarderu, članu buduće američke vlade koji prijeti Ukrajini. Europska sigurnost je ugrožena! Gdje je reakcija?'

Norveški premijer Jonas Gahr Støre također je izrazio zabrinutost zbog toga što se Musk miješa u politiku drugih zemalja.

'Smatram da je zabrinjavajuće da je čovjek s golemim pristupom društvenim mrežama i velikim financijskim resursima tako izravno upleten u unutarnje stvari drugih zemalja. To nije način na koji bi trebalo biti između demokracija i saveznika', rekao je Støre.

Zuckerberg i Meta skreću udesno

Prvo što je Musk napravio kad je 2022. kupio X, tada poznat kao Twitter, bilo je ukidanje timova za fact checking. Isto to je prošli tjedan najavio drugi moćni tech milijarder, Mark Zuckerberg, za svoje mreže Facebook i Instagram.

Analitičari smatraju da se na taj potez mora gledati kroz prizmu skorašnjeg Trumpova ustoličenja u Bijelu kuću. Trump i drugi republikanci kritizirali su Zuckerberga i Metu zbog onoga što smatraju cenzurom desničarskih glasova.

U Metinim najvišim redovima vidi se očit ideološki pomak udesno. Samo dan prije objave o ukidanju fact checkinga kompanija je najavila da će se Trumpov saveznik i izvršni direktor UFC-a Dana White pridružiti njenom upravnom odboru, uz još dva nova direktora. Meta je također rekla da će donirati milijun dolara Trumpovu inauguracijskom fondu te da Zuckerberg želi preuzeti 'aktivnu ulogu' u raspravama o tehnološkoj politici.

Prošli tjedan za šefa globalnih poslova Mete postavljen je istaknuti republikanac Joel Kaplan.

Zuckerberg je 2016. pokrenuo neovisni program provjere činjenica nakon tvrdnji da nije uspio spriječiti strane aktere (Rusiju i Kinu) da iskoriste njegove platforme za širenje dezinformacija i sijanje razdora među Amerikancima.

Kaplan tvrdi da se situacija promijenila iz korijena.

'Nema sumnje da je došlo do promjene. Vidjeli smo puno društvenog i političkog pritiska, sve u smjeru više sadržaja, moderacije, više cenzure, i dobili smo pravu priliku. Sada imamo novu administraciju i novog predsjednika koji je veliki branitelj slobode izražavanja, a to čini razliku', rekao je Kaplan.

Rusi zauzeli ključan grad u istočnoj Ukrajini

Na europskom istoku ništa novo. Ukrajinsko-ruski rat za nešto više od mjesec dana ući će u treću godinu. Rusi su nastavili s napredovanjem. Prošli ponedjeljak tako su izvijestili o zauzimanju važnog grada Kurahovea, a njihovi vojni blogeri tvrde da uspješno odbijaju veliki ukrajinski napad u zapadnim dijelovima Rusije.

Prema priopćenju ruskog ministarstva obrane, preuzeli su kontrolu nad Kurahoveom, smještenim 32 kilometra južno od Pokrovska, ključnog ukrajinskog logističkog čvorišta, prema kojemu Rusija napreduje već mjesecima.

Istovremeno, ukrajinske snage napadaju regiju Kursk u zapadnoj Rusiji, što su potvrdili i ruski vojni blogeri te situaciju opisuju kao zabrinjavajuću. Ukrajina je prošle nedjelje pokrenula novu ofenzivu u toj regiji, gdje su njene snage 6. kolovoza probile granicu i posljednjih pet mjeseci odolijevaju ruskim pokušajima da ih protjeraju.

Rusko ministarstvo obrane priopćilo je da su odbili prve ukrajinske napade sjeverno od autoceste koja vodi prema glavnom gradu regije Kursk. Ipak, ruski vojni blogeri, koji često otvoreno kritiziraju manjkavosti svoje vojske, unatoč podršci Moskvi, ističu da borbe i dalje traju.

Revolucija na tržištu rada: AI zaposlenici stižu već ove godine

Daleko od politike i rata - tehnološki kotač ne staje. Iz dana u dan sve smo bliži robotima koji će biti pametniji od ljudi.

Prvi virtualni zaposlenici, temeljeni na umjetnoj inteligenciji, mogli bi postati stvarnost već ove godine, najavio je Sam Altman, izvršni direktor OpenAI-ja. Korak je to bliže stvaranju opće umjetne inteligencije (AGI), a ona bi mogla biti inteligentnija od svojih tvoraca.

Altman je otkrio da će umjetna inteligencija u 2025. omogućiti kreiranje AI agenata – sustava koji autonomno izvršavaju zadatke i time poboljšavaju učinkovitost organizacija. Jedan od prvih takvih sustava, nazvan Operator, koji OpenAI planira predstaviti već ovog mjeseca, korisnicima će omogućiti obavljanje kompleksnih zadataka poput pisanja koda ili organizacije putovanja.

Microsoft, kao ključni partner OpenAI-ja, već je lansirao svoje AI proizvode, poput Copilot Studija. Istovremeno, konzultantska kuća McKinsey koristi AI za automatizaciju komunikacije s klijentima te predviđa da bi do 2030. godine umjetna inteligencija mogla preuzeti do 30 posto radnih sati u američkoj ekonomiji.

AI agenti već danas mijenjaju način poslovanja obavljajući zadatke poput zakazivanja sastanaka i obrade podataka, a inovacije poput autonomnih financijskih transakcija sve se više približavaju. Mustafa Suleyman, šef AI-ja u Microsoftu, istaknuo je da bi sustavi sposobni za donošenje financijskih odluka mogli postati dostupni u vrlo kratkom roku.