Pad Njemačke

Najveće iznenađenje na Svjetskom nogometnom prvenstvu u SAD-u je ispadanje Njemačke od Paragvaja. Nogomet već duže vrijeme nije igra s 22 igrača u kojoj na kraju pobjeđuju Nijemci. Opet, krah moćnog Elfa zabilježili su i oni svjetski mediji koji prate sport na razini crtice. Nogometni brodolom iskoristili su kao prvoloptašku metaforu za oslikavanje dubljeg sunovrata još uvijek najvećeg europskog gospodarstva.

Nakon osvajanja Svjetskog prvenstva u Brazilu 2014. njemačka država činila se nepobjedivom – gospodarski stabilna, politički snažna, tehnokratski učinkovita na čelu s Angelom Merkel, tada lidericom cijele Europe.

Dvanaest godina poslije slika je potpuno drukčija. Nogometni sunovrat na svjetskim prvenstvima krenuo je 2018., ispadanjem u skupini. Isto se ponovilo 2022. godine, a ništa manje nije bolan ni aktualni posrtaj iako je napravljen korak više.

Poklopilo se to s ekonomskim i političkim slabljenjem Njemačke. Ekonomija ne raste od 2019. godine, a zemlja se teško oporavila od udara pandemijskog lockdowna. Rat u Ukrajini dodatno je pogodio industriju jer je Njemačka izgubila jeftinu rusku energiju, a kineska konkurencija i američke carine oslabile su izvozno orijentirane kompanije.

Osobito je pogođena automobilska industrija, nekadašnji simbol njemačke gospodarske moći, koja se muči s padom proizvodnje, slabijom potražnjom i zakašnjelom prilagodbom električnim vozilima. Istodobno raste politička nestabilnost: jača krajnje desni AfD, migracije su postale ključna linija razdora, a nekadašnji konsenzus iz Merkelina razdoblja se raspao.

Nogometni poraz simbol je zemlje koja se sve teže nosi s velikim globalnim promjenama.

Šamarčina Donaldu Trumpu

Američki Vrhovni sud donio je povijesnu odluku kojom je doslovno skršio krucijalni dio Trumpove migracijske agende.

Predsjednik je pokušao izvršnom uredbom ograničiti pravo na državljanstvo za djecu rođenu na tlu SAD-a. Nije mu prošlo. Sud je presudio u omjeru 6:3 i potvrdio široko tumačenje 14. amandmana. Načelo jus soli – latinski 'pravo tla' – od 1868. godine jamči automatsko državljanstvo gotovo svakom djetetu rođenom na američkom teritoriju.

Naravno, Trump se s time nije spreman pomiriti i njegova administracija najavila je oštriji pristup takozvanom birth tourismu, odnosno dolascima trudnica u SAD radi stjecanja državljanstva za dijete.

Nije zanemariv ni politički odjek presude. Ona je pokazala da Trumpova predsjednička moć nije neograničena te da i dalje postoje jake, reklo bi se i prkosne institucije koje su spremne braniti američki ustavni poredak.

Show me the money

Donaldu je sigurno nešto lakše kad vidi svoj bankovni račun. Povratak u Bijelu kuću u siječnju 2025. godine pokazao se kao iznimno profitabilan potez za bankovni račun njega i obitelji mu jer novo financijsko izvješće Ureda za vladinu etiku otkriva da je u prvoj godini novog mandata zaradio najmanje 2,2 milijarde dolara, uspješno spajajući državničke dužnosti s privatnim biznisom.

Njegova odmarališta na Floridi bilježe rekordan rast, ponajviše zato što članstvo u Mar-a-Lagu sada stoji milijun dolara, što bogatoj klijenteli jamči neformalno čavrljanje s predsjednikom. No tradicionalne nekretnine pale su u drugi plan pred Trumpovim novim financijskim eliksirom – kriptovalutama.

Zahvaljujući memecoinu $TRUMP i platformi World Liberty Financial zaradio je nevjerojatnih 1,4 milijarde dolara. Kritičari i stručnjaci za etiku upozoravaju na povijesni presedan i očit sukob interesa, podsjećajući da je Trump u međuvremenu potpisao zakon koji ide na ruku stabilnim kriptovalutama te pomilovao osnivača Binancea, Changpenga Zhaoa.

Dok su američki predsjednici poput Harryja Trumana smatrali da je komercijalizacija ugleda Bijele kuće duboko pogrešna, aktualni predsjednik vidi tu situaciju puno jednostavnije. I nitko mu ništa ne može.

Ruska nemoć i Putinova osveta

Njegov prijatelj ima ozbiljnijih problema. Ukrajinci su primili Vladimira Putina za vrat i dronovima nanose veliku štetu ruskom naftnom sektoru te su uspjeli i njegov krunski dragulj, poluotok Krim, gotovo odsjeći od ostatka zemlje.

Rusi su za osvetu pokrenuli kampanju masovnih raketnih napada na ukrajinske gradove. Najdraža meta im je prijestolnica Kijev, koju su u noći sa srijede na četvrtak gađali s čak 74 projektila i 496 bespilotnih letjelica dugog dometa. Poginula je pritom najmanje 21 osoba, a ozlijeđeno njih 86, od kojih je 70 završilo u bolnici. Među ozlijeđenima je i dvoje djece.

Napad je još jednom pokazao koliko Ukrajini nedostaje projektila za sustave protuzračne obrane Patriot. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski ocijenio je da bi za obranu od napada s oko 70 balističkih projektila bilo potrebno najmanje 140 projektila Patriot i naglasio da Kijev ne traži nova obećanja, već isporuku dogovorene vojne pomoći.

Zapadni saveznici opskrbili su Ukrajinu protuzračnim sustavima, uključujući američki Patriot i njemački IRIS-T, no projektili koje koriste ti sustavi su skupi i nema ih dovoljno.

Rat s Iranom koji su pokrenuli Amerikanci i Izraelci dodatno je pogoršao stanje zaliha, a povećana je i globalna potražnja za naprednim streljivom protuzračne obrane.

Čuda su rijetka, ali su moguća - dokaz je Venezuela

Tijekom tjedna došlo je nekoliko dobrih vijesti iz Venezuele. Osam dana nakon razornih potresa spašen je četrdesetogodišnji zaštitar Hernán Alberto Gil Flores, a pronađen je ispod gotovo devet metara ruševina parkirališta trgovačkog centra u gradu La Guaira. Nekoliko dana prije toga spašen je dječak koji je pod ruševinama proveo šest dana.

Daje to nadu da će biti još preživjelih iako, kako dani odmiču, za to je sve manje šanse. Crni brojčanik zasad se zaustavio na 2595 poginulih dok se deseci tisuća ljudi vode kao nestali. Otkada su dva potresa magnitude 7,2 i 7,5 pogodila Venezuelu 24. lipnja, zabilježena su i 782 naknadna udara.

Potresi su otvorili i priču o stanju venezuelske države, javnih službi i zdravstvenog sustava koji je već godinama oslabljen ekonomskom krizom, nedostatkom opreme i odlaskom liječnika.

Liječnici upozoravaju da bi posljedice mogle prerasti u širu zdravstvenu krizu zbog neliječenih ozljeda, infekcija i loših higijenskih uvjeta u skloništima. Istodobno su se pojavile optužbe za pljačku i zloupotrebe u pogođenim područjima.

Prosidba, poljubac i poruka svijetu - sve to na 443 metra iznad New Yorka

On ju je zaprosio, ona je pristala. Nakon što su se poljubili i zagrlili, snimili su selfie.

Reklo bi se – uobičajena romantična scena, kakvih vidimo na desetke na društvenim mrežama. Ali ono što ovu izdvaja od ostalih je lokacija tog ljubavnog čina. Zaljubljeni par obučen u crno uzverao se, a još nije poznato kako, na sam vrh antene Empire State Buildinga 443 metra iznad središta Manhattana.

Na vrhu antene istaknuli su natpis 'Kada snaga ljubavi nadvlada ljubav prema moći, svijet upoznaje mir'. Ta moćna poruka često se pripisuje rock ikoni iz 60-ih Jimiju Hendrixu, ali ne postoji dokaz za to da ju je ikada izgovorio ili napisao.

Ubrzo se otkrilo iza vratolomne avanture stoji dvoje ruskih influencera Angela Nikolau i Ivan Beerkus, poznatih po penjanju na nebodere bez sigurnosne opreme. Njih dvoje imaju na desetke tisuća virtualnih pratitelja, a mogu se podičiti i time da su glavni protagonisti Netflixova dokumentarca iz 2024. godine, 'Skywalkers: A Love Story', koji je premijerno prikazan na filmskom festivalu Sundance.

Kraj gejming kulture kakvu poznajemo?

Sony je potvrdio da od siječnja 2028. godine nove igre za PlayStation više neće izlaziti na fizičkim diskovima, već isključivo kao digitalni kodovi. Da stvar bude gora za gejmere, Rockstar je nekoliko dana ranije najavio istu sudbinu za dugo očekivani Grand Theft Auto VI.

Ovaj potez Sony opravdava tvrdnjom da samo prati moderne navike potrošača jer se masovno okreću preuzimanju igara s interneta. No iza korporativnog rječnika o 'digitalnoj tranziciji' krije se savršen način da se jednim potezom eliminira tržište rabljenih igara i njihovo posuđivanje među prijateljima. Najveći ceh platit će tako neovisni mali trgovci kojima digitalna budućnost ozbiljno ugrožava poslovanje, ali i sami igrači.

Sony je i ranije zbog isteka licenci korisnicima uklanjao kupljene filmove s PlayStation Storea. U digitalno doba ionako više ništa ne posjedujemo, a usto plaćamo punu cijenu za proizvod koji ovisi o milosti korporativnih servera, pa pojam 'posjedovanja' postaje prilično rastezljiv. Gejming industrija tako rješava problem preprodaje, a igračima umjesto opipljive kolekcije ostaje samo nada da im kupljeni kod nitko neće ugasiti.