OKO ČEGA SE LOME KOPLJA?

Sve zamke Zakona o životnom partnerstvu

gay par djeca

gay par djeca

Izvor: Guliver/Thinkstock / Autor: Thinkstock

Predstavnika Gay Pridea Marko Jurčić i profesorica obiteljskoga prava Aleksandra Korać Graovac u emisiji 'U mreži prvog' Hrvatskog radija progovorili su o prijedlogu Zakona o životnom partnerstvu. Jurčić smatra da je ovaj zakon djelomično konzervativan jer ne omogućava gay parovima posvajanje djece, osim skrbništva nad djetetom partnera, a Korać Graovac našla je i dijelove Zakona koji diskriminiraju heteroseksualce

'Nije da smo nezadovoljni, prije smo konstruktivno kritični. Zakon je manjkav u dvjema stvarima. Predviđa sklapanje partnerstva samo osoba istog spola. Mi smo za uključive institucije, a ne isključive, tako da bi u životnom partnerstvu mogli biti i heteroseksualci. Drugo, zakon ne predviđa posvajanja', kazao je Jurčić u emisiji 'U mreži prvog'.

Uvjeren je da će gay parovi moći posvajati djecu po istim kriterijima poput heteroseksualnih parova, a zbog činjenice da je životno partnerstvo omogućeno samo istospolnim partnerima, Jurčić kaže da je to jedan vid segregacije i aparthejda.

Graovac pak naglašava kako u Hrvatskoj već postoje specifične zajednice. 'Imamo izvanbračnu zajednicu osoba različitog spola u velikoj mjeri izjednačenu učincima braka. Čini mi se da nema potrebe otvarati dupli institut', objasnila je.

Dodala je kako ni u drugim europskim zemljama izvanbračnim heteroseksualnim zajednicama nisu dana tolika prava kakva su kod nas pa se tako povlačenje životnog partnerstva odnosilo i na heteroseksualne i na homoseksualne parove.

Naglašava da je ipak dobro to da je prijedlog Zakona donesen iako smatra kako je to napravljeno na brzinu.

'Ja podržavam prvo registraciju i cijeli set prava koji je vezan uz javnopravne odnose i međusobne odnose istospolnih partnera; to je naša obveza svidjelo se to nekome ili ne. Ne sviđa mi se to što su izjednačena prava za neregistrirane parove. O tome se malo govori. I potpuno je krivo interpretirano u javnosti. Koliko znam, nema europske države osim možda Švedske, čak su i oni tu suzdržaniji, koja faktičkim zajednicama pruža cijeli set prava kao i registriranima. To je velik izvor pravne nesigurnosti…', smatra Aleksandra Korać Graovac, inače članica Iustitije et pax Hrvatske biskupske konferencije.

Partnerska skrb drugi je kamen spoticanja oko ovoga Zakona. 'Ovaj institut uređivanja roditeljske skrbi jako je loše uređen pa se može dogoditi da roditeljsku skrb ostvaruju oba biološka roditelja i još treća osoba koja je partner ili partnerica jednog od roditelja. 'To nije u interesu djeteta i stvara pravni nered', kazala je i dodala da je prvenstveno protiv toga da se u zakonima koji uređuju prava odraslih, uređuju prava djece. 'Tu je najprije pravo djeteta na odgovarajuću skrb. Pravo na djecu ili umjetna oplodnja nisu ljudska prava', pojašnjava Korać Graovac.

Jurčić pak smatra da je u redu to da je u mnogočemu faktička zajednica izjednačena sa životnim partnerstvom, iako su tražili da bude u potpunosti izjednačena.

'Roditeljska skrb novi je institut i mislim da je zamišljen u smislu davanja na određeno razdoblje uz izjavu određenih uloga trećoj osobi. To se odnosi na neke svakodnevne stvari, za pokupiti dijete iz vrtića, voditi ga liječniku i slično.' U emisiji je naglašeno da takva prava ne postoje ni u heteroseksualnim zajednicama gdje otac ili majka žive s novim partnerom pa tako takva prava ne uživaju ni maćehe ni očusi.

'Mislim da je roditeljska skrb usporediva s očuhom i maćehom. Partnerska skrb trebala bi regulirati situaciju kada je drugi biološki roditelj nepoznat. U tom slučaju partnerica u lezbijskoj životnoj zajednici koja nije biološka majka djeteta nema nikakvih prava', naglašava Jurčić. Dodao je da je u njihovu istraživanju koje je provedeno nad 700 ispitanika tek pet posto onih koji jesu u paru i žive u istospolnom partnerstvu s djecom.

'Ta će brojka rasti i mi moramo pripremiti pravni okvir da se uklopi u životnu realnost. Zakon nije progresivan i ne predviđa kako će društvo izgledati za pet godine', smatra Jurčić.

Aleksandra Korać Graovac pak naglašava kako po Zakonu o medicinskoj oplodnji nije moguće da žena zbog svoje homoseksualne orijentacije zatraži umjetnu oplodnju. 'Vi kažete da može otići u inozemstvo; imamo i muške parove koji mogu otići negdje naručiti i platiti surogat-majku što je protivno poretku u Hrvatskoj i nakon toga tražiti partnersku skrb. Istovremeno heteroseksualni parovi koji će otići u inozemstvo također po surogatno majčinstvo ne mogu ostvariti učinke toga i imat će problema u hrvatskom sustavu', poručila je.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!