Umjesto toga, ruski predsjednik Vladimir Putin je u veljači 2022. invaziju nazvao 'specijalnom vojnom operacijom', vjerujući da će Kijev pasti u roku od nekoliko dana. Danas je svima osim Rusiji jasno da je ta zemlja u ratu, ali se Kremlj boji to priznati iz straha od unutarnjih nemira. Službena objava rata omogućila bi punu mobilizaciju, ali bi ujedno podrazumijevala značajne gospodarske i društvene posljedice koje bi mogle uzdrmati Putinovu vlast.

Strah od reakcija u Rusiji

Kada je u rujnu 2022. Putin najavio djelomičnu mobilizaciju, zemlju su zahvatile masovne demonstracije – jedine značajne u cijelom ratu – što je ruskom predsjedniku pokazalo koliko je tanka granica tolerancije građana prema širenju sukoba.

'Putin se štiti tako što učinke rata drži podalje od većine ruskog stanovništva', rekla je Karolina Hird iz Instituta za proučavanje rata za Kyiv Independent. 'No, čim ti učinci počnu dirati šire slojeve društva, stvari postaju opasne za Kremlj.'

U kontekstu nedavne ukrajinske operacije 'Paukova mreža', sve se više čuju pozivi unutar Kremlja da se rat i službeno proglasi – što bi vlastima omogućilo jaču odmazdu i preustroj društva u ratnom režimu. No analitičari smatraju da bi to bio prevelik rizik za Putina.

Ratno gospodarstvo

Rusija je već alocirala rekordnih 6,3 posto svog BDP-a za obranu ove godine – najviše od Hladnog rata – no to je još uvijek daleko od onoga što se smatra potpunom ratnom mobilizacijom. Za usporedbu, Ukrajina je prošle godine izdvojila čak 34 posto BDP-a za obranu, dok je Velika Britanija tijekom Drugog svjetskog rata prelazila 50 posto.

Unatoč tome, mnogi stručnjaci vjeruju da je rusko gospodarstvo faktički već ratno. 'Proizvodnja oružja, posebno dronova, raketa i oklopnih vozila, odvija se u tri smjene dnevno', kaže Federico Borsari iz Centra za europsku političku analizu. Prema podacima ukrajinske vojne obavještajne službe, proizvodnja balističkih raketa u Rusiji porasla je za najmanje 66 posto u godinu dana.

Nema dovoljno ljudi za dugi rat

Najveća prepreka daljnjoj eskalaciji ipak ostaje ljudstvo. Umjesto obavezne vojne službe, Kremlj već dvije godine privlači borce velikim financijskim poticajima – što zasad daje rezultate, ali je dugoročno teško održivo.

'Rusija još uvijek ima bazen stanovništva za novačenje, posebno u perifernim regijama', kaže Borsari. 'Ali s obzirom na tisuće poginulih tjedno, taj bazen mogao bi se iscrpiti do sredine 2026.'

Putin je toga svjestan, pa za sada izbjegava punu mobilizaciju.

'To bi ozbiljno destabiliziralo njegov režim i ugrozilo krhki javni konsenzus o ratu', kaže Ryhor Nizhnikau iz Finskog instituta za međunarodne odnose.

Međunarodne posljedice objave rata

Objava rata imala bi i ozbiljne međunarodne posljedice. Putin više ne bi mogao uvjerljivo tvrditi da želi 'djelomičnu pobjedu' i ograničeni teritorijalni dobitak. Također bi teško mogao nastaviti slati pomirljive poruke prema NATO-u.

'Putin tvrdi da Rusija ne prijeti NATO-u, ali objava rata Ukrajini poslala bi potpuno suprotnu poruku', kaže Jamie Shea, bivši visoki dužnosnik NATO-a.

Putin se zasad kloni tog poteza. No, ako rat potraje još godinama, a gubici se povećaju, objava rata u nekom trenutku postala bi neizbježna.