PUTOVIMA FRANKOPANA

Sve što ste htjeli znati o našoj najpoznatijoj velikaškoj obitelji

  • Autor: Josip Antić
  • Zadnja izmjena 20.01.2017 14:24
  • Objavljeno 26.11.2016 u 11:00
  • +15
  • +12

Idemo u Kraljevicu 'Putovima Frankopana'

Izvor: tportal.hr / Autor: Domagoj Blažević/Muze.hr

Projekt Putovima Frankopana i njegov centar otvoren prošlog tjedna u Kraljevici pokazuju da slavni predšasnici mogu biti izuzetan turistički proizvod i snažan poticaj lokalnoj zajednici

Znate li da bi Kraljevica bila glavni grad Hrvatske da je uspjela Urota zrinsko-frankopanska? Koliko je grana Frankopana? Kako je lukavi Dujam s Vrbnika postao krčki knez? Zašto je narodna loza promijenila prezime i postala - rimski Frankopani? Kako je bilo biti žena Frankopanka? Koja venecijska kula krije tajnu o najljepšoj frankopanskoj ljubavnoj priči? Ima li istine u priči da loza Frankopana nije izumrla, nego se izmjestila – u Švedsku? Što su to Frankopanska proročanstva?

Putovima Frankopana: od Krka preko Vinodola do Gorskog kotara

To su samo neka od pitanja tipa – što ste oduvijek željeli znati o Frankopanima, a niste se usudili pitati – na koja se pred posjetiteljem dvorca Nova Kraljevica u kojem je prošloga tjedna otvoren Centar Putovima Frankopana nižu odgovori. Centar je prva je postaja ovoga jedinstvenog kulturno-turističkog projekta; prva, jer ruta Frankopana vodi kroz 17 kaštela i tri sakralna kompleksa nanizana od Krka preko Vinodola do Gorskoga kotara. Na tom putovanju kroz prostor i vrijeme Kraljevica je stožerna točka istraživanja bogate baštine obitelji koja je više od pet i pol stoljeća obilježila hrvatsku povijest. Nema te važne društvene i političke dužnosti i uloge koju nisu obnašali; bili su kneževi, banovi, potkraljevi i ratnici, podupiratelji umjetnosti i pjesnici, a na kraju i tragični politički prevratnici u potrazi za boljim svijetom. Pritom priča nije samo hrvatska, ona je europska: posjedi obitelji Frankopan nalazili su se i u Austriji, Bosni, Mađarskoj, Italiji, Sloveniji, čak i Švedskoj, a Frankopani su bili u ženidbenim vezama s europskim dvorovima, igrajući važnu ulogu pred najezdom Otomanskog carstva. Četiri grane Frankopana osobito su bile uspješne: cetinska, slunjska, ozaljska i tržačka.
Kulturno-turističku priču o Frankopanima izdašno su financirali EU i Primorska-goranska županija

Svi ti elementi sage o Frankopanima ispričani su u Kraljevici multimedijalno i interaktivno: o njima slikom govori animirani film, dočaravaju je povijesni artefakti uključujući i jedan papinski oklop, a o svakidašnjem životu svjedoči čak i jedna – gatalica.

'Ono što je u Kraljevici za Hrvatsku pionirski projekt, u Europi je poznato kao poseban turistički proizvod pod imenom kulturne rute. Europa je, preko programa HERA (HERA − turizam jadranske baštine u okviru programa IPA jadranske prekogranične suradnje u kojem sudjeluje osam zemalja) izdašno pomogla uređenje centra. Uloženo je ukupno 2,6 milijuna kuna, od čega su 85 posto, tj. 2,2 milijuna kuna sredstva Unije, a 400 tisuća kuna novac je Primorsko-goranske županije', kaže voditelj projekta Valerij Jurešić, pročelnik Upravnog odjela za kulturu, sport i tehničku kulturu Primorsko-goranske županije

Kraljevica je stožerna točka istraživanja bogate baštine obitelji koja je tijekom više od pet i pol stoljeća obilježila hrvatsku povijest

Kraljevica je stožerna točka istraživanja bogate baštine obitelji koja je tijekom više od pet i pol stoljeća obilježila hrvatsku povijest

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: Domagoj Blažević/Muze.hr

'Uloga županije je povezivanje teritorija, ujednačavanje kvalitete života na cijelom prostoru, kombiniranje različitih resursa u jedinstvenu ponudu i poticaj razvoju. U tom smislu Kulturna ruta Putovima Frankopana je nešto što se iz samo od sebe nameće. S jedne strane se nalazi bogata materijalna baština u obliku brojnih kaštela, dvoraca, starih gradova i urušavajućih gradina. Na drugoj su strani brojne male zajednice pored tih objekata u obalnom zaleđu, unutrašnjosti otoka ili među planinama Gorskog kotara koje gube stanovništvo, teško zadržavaju mlade ljude i ne uspijevaju svoje kulturne i prirodne potencijale staviti u društvenu i razvojnu funkciju. Zato je ruta Putovima Frankopana uistinu nešto novo u Hrvatskoj', kaže Jurešić napominjući kako je županija u projekt krenula najprije intenzivno radeći s lokalnim stanovništvom. 'Riječ je o dvadeset objekata koji se nalaze na području četrnaest gradova i općina. Godinu dana je trajala zajednička priprema projekta, a tek nakon što smo pridobili lokalne dionike za ideju i njezine osnovne značajke, u priču su ušli vanjski suradnici', objašnjava Jurešić.



Nije nam cilj nekritičko veličanje nacionalnih mitova

U posjetiteljskom centru Kraljevica svi ti spomenici povezani su u suvremeni zemljovid turističke mreže ispletene na ostavštini Frankopana. Središnji izložak posjetiteljskoga centra je meandrirajući stol, instalacija koja posjetitelju omogućava uvid u glavne punktove rute. No i način na koji se priča pripovijeda bitan je odmak od uobičajenih povijesnih narativa kad je nacionalna povijest posrijedi.

'Nismo htjeli ovu kulturnu rutu pretvoriti u nekritično veličanje nacionalnih mitova. Smisao interpretacije smo tražili u osobnom iskustvu posjetitelja svih uzrasta i iz različitih kulturnih krugova. I našli smo izvrsne partnere koji su to tako i izveli, u mnogočemu čak i bolje nego što smo to sami zamišljali.

Srednji vijek, o kojem se ovdje govori, nije predstavljen ni povjesničarski ni u obliku rekonstrukcija kakvima pribjegavaju povijesni sajmovi ili udruge žive povijesti. Tražili smo rješenja koja potiču osobni doživljaj na svjež, dostupan, pa i zabavan način. Nitko ovdje ne drži prodike i ne uvjerava posjetitelja. Priče se prostiru posjetitelju na volju, nude se samostalnom istraživanju, nutkaju na posjetu točkama rute, uživanju u prekrasnoj prirodi koja ih okružuje te upoznavanje sa zajednicama koje tamo žive. Frankopane prikazujemo cjelovito, sa slavnim i neslavnim epizodama, kao pojedinačne ljude koji se nalaze pred svojim životnim kušnjama baš kao i svaki posjetitelj danas pred svojima', kaže Jurešić.

Putovi Frankopana veliki su pothvat hrvatske kreativne industrije

'U interpretaciji smo inzistirali smo na susretu senzibiliteta suvremenih umjetnika sa snažnom povijesnom obiteljskom pričom od hrvatskoga i europskoga značaja. Mislim da je kreativna sinergija ono što čini posjet ovome centru nezaboravnim iskustvom. U njemu su sudjelovali arhitekti Vinko Penezića i Krešimir Rogine, stvaraoci umjetničkih animacija i glazbene instalacije Ana Hušman i Ivan Marušić Klifa, autori vizualnog identiteta i likovnog postava iz studija Filburg, fotograf Domagoj Blažević… Svi oni uz suradnju s brojnim stručnjacima iz područja konzervatorstva, restauratorstva, graditeljstva, kulture, povijesti, turizma zaslužni su za visoku izvedbu Putova Frankopana', kaže Dragana Lucija Ratković Aydemir, direktorica tvrtke Muze, specijalizirane za interpretaciju baštine, koja je tvorac koncepta izložbe.

Save

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!