Prema posljednjim javno dostupnim anketama, demokrati imaju prednost, no istraživanja javnog mnijenja nisu uvijek pouzdano predviđala izborne rezultate. Ni ovoga puta ne treba isključiti iznenađenja.

Uoči objave rezultata izdvajaju se tri moguća scenarija: velika pobjeda demokrata, njihov umjereniji napredak ili neočekivano dobra izborna noć za republikance. Svaki od njih donio bi drukčiji odnos snaga u Kongresu, a time i drukčije političke posljedice za Trumpa, piše BBC.

1. Veliki demokratski val

Ako je povijest ikakav pokazatelj, međuizbori obično idu u prilog stranci koja nije na vlasti. U ovom slučaju demokratski bi rezultat mogao dodatno pogurati i Trumpova, prema anketama, povijesno niska popularnost, rat s Iranom koji je povećao troškove života te niz kontroverznih poteza administracije, od agresivne imigracijske politike do potpore izgradnji podatkovnih centara.

U ovom scenariju demokrati ne bi samo preuzeli kontrolu nad Zastupničkim domom, nego bi uvjerljivo premašili 218 mandata, koliko im je potrebno za većinu. Osim tijesnih utrka koje analitičari smatraju neizvjesnima, mogli bi osvojiti i mandate u okruzima koji se tradicionalno smatraju sigurnim republikanskim uporištima.

U Senatu bi takav rasplet zahtijevao pobjedu demokrata u većini ili čak svim utrkama koje se trenutačno smatraju neizvjesnima, uključujući i one u tradicionalno konzervativnim državama. Među mogućim iznenađenjima bile bi pobjede u Teksasu, gdje demokrati nisu osvojili senatsko mjesto čitavu generaciju, ili u Kansasu, u kojem to nisu uspjeli gotovo stoljeće.

Demokrati bi u tom slučaju preuzeli kontrolu i nad Senatom, i to s jednim ili dva mandata viška. Time bi, među ostalim, mogli izbjeći komplikacije zbog mogućeg pravnog osporavanja rezultata na Aljasci. Ondje je sudac odbacio tužbu Trumpove administracije povezanu s činjenicom da se na glasačkom listiću nalaze dva kandidata imena Dan Sullivan.

Takav rezultat bio bi moguć uz snažan odaziv demokratskih birača i uvjerljivu potporu neovisnih birača. Ujedno bi značio i preokret u odnosu na Trumpove uspjehe iz 2024. među latinoameričkim biračima i mlađim muškarcima. Dio republikanskih birača mogao bi se prikloniti demokratima ili jednostavno ostati kod kuće.

Za Trumpa i republikance to bi bio težak izborni udarac. Sljedeće dvije godine obilježila bi otvorena politička borba između osnaženih demokrata, koji bi kontrolirali zakonodavnu vlast, i predsjednika koji rijetko uzmiče pred sukobom.

2. Umjereni napredak demokrata

Drugi scenarij predviđa da ankete neće biti potpuno pogrešne, ali ni sasvim precizne. Demokrati bi osvojili dovoljno mandata za većinu u Zastupničkom domu, no ona bi bila vrlo tijesna.

To bi njihovim čelnicima otežalo upravljanje zastupničkim klubom jer bi za svako donošenje zakona morali usklađivati stavove različitih struja unutar stranke – od ljevice do centra.

U Senatu bi demokrati u ovom scenariju osvojili tek jedno ili dva dodatna mjesta. Sjeverna Karolina, primjerice, činila bi se gotovo sigurnim dobitkom, no pokušaji osvajanja mandata u konzervativnim državama mogli bi završiti neuspjehom. Republikanska senatorica Susan Collins mogla bi zadržati mjesto u Maineu, dok bi demokratski kandidat Abdul El-Sayed mogao izgubiti utrku u Michiganu. Kontroverza oko dvojice kandidata imena Dan Sullivan na Aljasci mogla bi, pak, naštetiti demokratskoj kandidatkinji Mary Peltoli.

Da bi se ovaj scenarij ostvario, snažan odaziv demokrata na prijevremenim izborima morao bi biti praćen republikanskim mobilizacijskim valom na sam izborni dan. Trumpovi pokušaji da aktivira svoju biračku bazu u republikanskim državama mogli bi njegovoj stranci pomoći da izbjegne najgori mogući ishod.

U tijesnim utrkama, u kojima su kandidati prema anketama bili unutar granice statističke pogreške, rezultati bi mogli biti podijeljeni. Kongres bi tako ostao podijeljen između dviju stranaka, što bi moglo dovesti do političkog zastoja i otežati donošenje zakona.

3. Dobra izborna noć za republikance

Treći scenarij predviđa da republikanci uspiju zadržati kontrolu nad oba doma Kongresa. Da bi se to dogodilo, ankete bi morale podcijeniti potporu Trumpu, kao što se događalo i na nekim ranijim izborima, a većina neizvjesnih utrka morala bi završiti u korist republikanaca.

Za takav rasplet nije dovoljna samo neočekivano visoka izlaznost republikanskih birača. Trumpu bi se morali vratiti i neovisni te latinoamerički birači, koji su prema dosadašnjim pokazateljima bili nezadovoljni njegovom politikom.

U tom slučaju demokratsko preuzimanje Zastupničkog doma, koje se uoči izbora činilo izglednim, moglo bi se pretvoriti u neizvjesnu utrku koja bi se odlučivala u Kaliforniji. Ondje se glasovi pristigli poštom prebrojavaju i po nekoliko dana.

Republikanci bi na kraju mogli zadržati tijesnu većinu, čemu bi pridonijele i promjene izbornih jedinica u njihovu korist u državama poput Teksasa, Floride i Sjeverne Karoline.

U Senatu bi republikanci mogli osvojiti sve utrke u konzervativnim državama, ali i preoteti demokratsko mjesto u Michiganu. Čak i ako izgube Sjevernu Karolinu ili ne uspiju osvojiti mjesta u demokratskim uporištima Minnesoti i New Hampshireu, mogli bi natjerati demokrate da se bore do posljednjeg glasa.

Takav bi rezultat Trumpu omogućio da u srijedu ujutro proglasi kako je dobio novu potvrdu birača te nastavi provoditi svoju unutarnju i vanjsku politiku uz potporu republikanske većine u Kongresu.