‘Postoje zemlje koje imaju vrlo stabilan, kvalitetan efikasan zdravstveni sustav, poput Nizozemske koja od nas ima dvostruko veći broj liječnika na 100 tisuća stanovnika. U samom startu vidite da je liječnička struka ne samozapostavljena i zaboravljena, nego je, u ovom trenutku, i pred kadrovskim i generacijskim slomom’, rekao je Bressan za N1.

Dostupnost liječnika posebno je loša na otocima i u depriviranim područjima poput Like. Prema njegovim riječima, u kritičnoj su situaciji Bjelovarsko-bilogorska, Virovitičko-podravska, Brodsko-posavska, Požeško-slavonska i Istarska županija. U Istri liječnike odbijaju visoki troškovi života i poslovanja, a u Lici i Gorskom kotaru profesionalna osamljenost i nedostatak mentora.

Nema mladih obiteljskih liječnika

U Primorsko-goranskoj županiji 50 posto obiteljskih liječnika starije je od 60 godina, dok u Ličko-senjskoj više nema nijednog mlađeg od 60.

Bressan upozorava i na neravnomjernu raspodjelu kadrova: 75 posto svih liječnika radi izvan primarne zdravstvene zaštite.

‘Imamo više kirurga na 100 tisuća stanovnika nego izabranih liječnika obiteljske medicine. To je suludo. Došli smo do sulude situacije da oni koji trebaju rješavati 80-90 posto zdravstvenih potreba građana imaju udio od samo 25 posto u ukupnom broju liječnika. To je ogroman pritisak, a osigurana sredstava za tako veliki rad je na razini tri posto od ukupnog zdravstvenog budžeta. Sustav primarne zdravstene zaštite upravo nam se raspada pred očima’, upozorio je.

Kritizira program za mlade specijalizante

Rješenje vidi u centralnom financiranju specijalizacija, umjesto njihova prepuštanja financijskim mogućnostima pojedinih ustanova. Kritizirao je i program za mlade specijalizante.

‘U tom programu nema ničega, nema mjere, piše samo što bi trebalo učiniti, ali ne tko će to učiniti i kako, a nema ni rokova’, zaključio je Bressan.