Europska komisija (EK) prekršila je pravila kada je odbila objaviti SMS poruke koje je predsjednica EK-a Ursula von der Leyen razmjenjivala s izvršnim direktorom Pfizera Albertom Bourlom tijekom vrhunca pandemije covida, presudio je Opći sud Europske unije, javlja Politico.

Presuda dolazi nakon višegodišnjih pritisaka novinara i organizacija civilnog društva da se otkriju detalji dogovora o jednoj od najvećih nabava cjepiva u povijesti EU-a – više milijardi eura teškog ugovora između Komisije i farmaceutskog diva Pfizera.

Na temelju Zakona o pristupu dokumentima, novinari su zatražili uvid u poruke koje su razmjenjivane neposredno prije zaključenja ugovora, a Europska komisija tvrdila je da takve poruke 'ne postoje' u službenim evidencijama i odbila ih je predati.

No Opći sud EU-a zaključio je da se SMS poruke mogu smatrati službenim dokumentima ako se odnose na pitanja politike i odlučivanja te da ih institucije EU-a moraju pohraniti i omogućiti pristup javnosti.

'Komisija nije bila uvjerljiva'

U izjavi suda stoji da Komisija 'nije na uvjerljiv način objasnila zašto smatra da poruke razmijenjene u kontekstu nabave cjepiva protiv covida ne sadrže važne informacije ili informacije za koje je nužno osigurati njihovo zadržavanje'.

Postojanje tih poruka – koje Komisija u početku nije ni potvrdila – otkriveno je u intervjuu koji je Von der Leyen dala za New York Times 2021.

Tijekom rasprave pred sudom u Luksemburgu prošle godine, predstavnici Komisije tvrdili su da sadržaj poruka nije bio dovoljno značajan da bi ih se klasificiralo kao dokumente. Stoga ih nisu službeno registrirali, niti učinili dostupnima novinarima.

Sud je, međutim, u svojoj presudi istaknuo: 'Komisija ne može jednostavno tvrditi da ne posjeduje tražene dokumente, već mora pružiti uvjerljiva objašnjenja koja javnosti i Sudu omogućuju razumijevanje zašto se ti dokumenti ne mogu pronaći.'

'Velika pobjeda za transparentnost'

Ova presuda mogla bi značajno utjecati na šeficu Komisije, čiji je mandat već dulje vrijeme pod povećalom zbog netransparentnosti u načinu na koji su dogovoreni uvjeti nabave cjepiva. Također bi mogla otvoriti vrata većoj odgovornosti europskih institucija kada je riječ o korištenju neslužbenih komunikacijskih kanala u procesima odlučivanja.

Odluka je 'velika pobjeda za transparentnost', izjavila je nizozemska zastupnica u Europskom parlamentu Raquel García Hermida-van der Walle, a koja uime liberalne grupacije Renew Europe sudjeluje u pregovorima o izmjenama Zakona o pristupu dokumentima. 'Građani jednostavno žele i imaju pravo znati kako se donose odluke – to je ključno u demokraciji. Čak i ako su donesene putem SMS poruka.'

Organizacije za transparentnost pozdravile su presudu, navodeći da je riječ o 'povijesnom trenutku za pravo građana na informacije' i da bi ona mogla poslužiti kao presedan u borbi protiv zatvorenosti europskih političkih elita.

Iz Europske komisije zasad nije bilo službenog komentara o presudi, no očekuje se da će ta institucija morati revidirati svoju praksu upravljanja dokumentima i eventualno predati zatraženu korespondenciju.

Podsjetimo, afera poznata kao Pfizergate izbila je 2021. godine, kada je New York Times otkrio da su Von der Leyen i Bourla nekoliko tjedana razmjenjivali poruke o uvjetima nabave cjepiva prije nego što su stručne službe EU-a uključene u pregovore.

Cijeli slučaj podosta je nezgodan za šeficu Komisije jer ne samo da je osobno potpisala najveći ugovor o cjepivu u bloku, već i predsjeda upravo institucijom zaduženom za provođenje zakona EU-a, što uključuje načela transparentnosti i odgovornosti. Sudska presuda protiv nje pruža političku municiju širokom rasponu kritičara.

To je također velika sramota s obzirom na to da je do presude došlo samo nekoliko mjeseci nakon što je Von der Leyen javno obećala braniti standarde transparentnosti, učinkovitosti i poštenja u svom drugom mandatu.