koncentracija utjecaja

Igre moći u EU-u: Osniva se 'briselska CIA', no što se valja iza brda?

11.11.2025 u 22:05

Bionic
Reading

Europska komisija pod vodstvom Ursule von der Leyen planira osnivanje nove obavještajne koordinacijske jedinice u Bruxellesu, kojom bi se ojačali sigurnosni i analitički kapaciteti izvršnog tijela EU-a

Prema izjavama glasnogovornika Komisije Balazsa Ujvarija i Paule Pinho, projekt je još u 'vrlo ranoj, konceptualnoj fazi', ali odražava šire nastojanje Komisije da unaprijedi vlastite sigurnosne i obavještajne funkcije.

Nova bi jedinica trebala nadograđivati postojeće stručne kapacitete, posebno one unutar Sigurnosne direkcije Komisije, te blisko surađivati s Europskom službom za vanjsko djelovanje (EEAS). Iz Bruxellesa poručuju da će struktura biti mala i fokusirana na koordinaciju, a ne na stvaranje paralelnih institucija.

Na pitanje je li inicijativa povezana s nastojanjima Unije da suzbije hibridne prijetnje i strane utjecaje, Ujvari je rekao kako ideja proizlazi iz šire procjene promjena u 'geopolitičkom i geoekonomskom okruženju', a ne iz jednog konkretnog događaja.

Za sada još nije odlučeno ni ime, ni broj zaposlenih, ni datum pokretanja. Pravna i organizacijska pitanja tek će se razraditi tijekom sljedećih mjeseci.

'Briselska CIA'

Kako piše Politico, najava stvaranja nove obavještajne jedinice izazvala je i prve oštre reakcije. Bivši grčki ministar financija Yanis Varoufakis nazvao je tu ideju 'ludom', kazavši da predsjednica Komisije stvara 'briselsku CIA-u'.

Von der Leyen želi da nova jedinica prikuplja informacije iz nacionalnih sigurnosnih službi država članica i da se time poveća operativna uporaba postojećih podataka. Ipak, neki diplomati u Bruxellesu smatraju da je stvarni cilj širenje njezina političkog utjecaja, piše Financial Times, a prenosi Euronews.

Komisija, s druge strane, tvrdi da će nova struktura dopuniti rad EEAS-a i imati ključnu ulogu u pripremi 'Sigurnosnog kolegija', tijela koje čine 26 povjerenika i predsjednica Komisije. Taj kolegij prvi se put sastao u ožujku, kada je Komisija formalno proširila svoj sigurnosni mandat.

Skepticizam u državama članicama

Plan još nije službeno predstavljen vladama 27 država članica, a prema neslužbenim informacijama, trebao bi uključivati privremeno upućivanje osoblja iz nacionalnih obavještajnih agencija u Bruxelles. Dvoje sugovornika upoznatih s procesom izjavilo je da očekuju otpor europskih prijestolnica prema ideji da EU dobije nove obavještajne ovlasti.

Ipak, isti izvori priznaju da postoje ozbiljne sumnje u učinkovitost postojećih europskih sigurnosnih struktura, osobito kada je riječ o ruskom hibridnom ratovanju.

Prema mišljenju više diplomata, novi bi ured mogao smanjiti utjecaj visoke predstavnice za vanjsku i sigurnosnu politiku Kaje Kallas, a dodatno ojačati poziciju Ursule von der Leyen unutar europskog sigurnosnog aparata.

Između Rusije i Trumpa

Potez Komisije dolazi u trenutku kada Europska unija pokušava odgovoriti na dugotrajne sigurnosne izazove, od ruske agresije na Ukrajinu do prijetnji američkog predsjednika Donalda Trumpa da će ograničiti sigurnosne garancije i razmjenu obavještajnih podataka s Europom.

U takvom okruženju Bruxelles nastoji razviti veću samostalnost u sigurnosnim pitanjima. Ideja o osnivanju obavještajne 'stanice' dio je šireg trenda u kojem Europska komisija sve više preuzima ulogu koja nadilazi klasične granice njezine nadležnosti i time otvara novu raspravu o ravnoteži moći između europskih institucija i država članica.