mini sučeljavanje

Šestorki koja cilja na fotelju gradonačelnika Splita postavili smo šest konkretnih pitanja: Uz more obećanja, ima zanimljivih detalja

  • Autor: Damir Petranović
  • Zadnja izmjena 16.05.2022 15:18
  • Objavljeno 16.05.2022 u 14:46
Josip Markotić, Željko Kerum, Ivica Puljak, Zoran Đogaš, Davor Matijević, Tamara Visković

Josip Markotić, Željko Kerum, Ivica Puljak, Zoran Đogaš, Davor Matijević, Tamara Visković

Izvor: Pixsell / Autor: Montaža: Neven Bučević/tportal

Posljednjeg vikenda u lipnju, za nešto više od mjesec dana, Splićani ponovno izlaze na izbore: Raspadom vladajuće većine ostavke su podnijeli gradonačelnik Ivica Puljak i njegovi zamjenici, a potom je - gotovo na mišiće - isprovocirano i raspuštanje Gradskog vijeća. Gradska vlast će se dakle potpuno resetirati

Sama predizborna kampanja zasad protječe relativno mlako: uglavnom se raspravlja o svrsishodnosti novih izbora, rezultatima u proteklih deset mjeseci i raznim grijesima iz prošlosti. Oko predizbornih programa i planova za budućnost grada kandidati su u neobičnom suglasju i mahom naglašavaju probleme oko tragične prometne infrastrukture grada, visokih cijena stambenih kvadrata i manjka stanova iz programa POS, slabog razdvajanja otpada i slično.

Slične teme ionako se vuku kroz javni prostor već godinama, a problemi redovito nastaju s realizacijom.

Na lipanjskim izborima donedavni gradonačelnik Ivica Puljak (Centar) ima ambiciju učvrstiti vlast, a po mogućnosti i složiti stabilniju većinu u Gradskom vijeću. HDZ je odlučio kandidirati neuroznanstvenika Zorana Đogaša, koji formalno uopće nije član stranke, a tu je uvijek i Željko Kerum te se ponovno nada probiti do vlasti, pa makar kao HDZ-ov partner.

SDP je tradicionalno imao kadrovskih poteškoća, no na koncu je izbor pao na najaktivnijeg gradskog vijećnika Davora Matijevića. Most će zastupati također vijećnik Josip Markotić, a izvjesna je i kandidatura Tamare Visković - samo što još uvijek nije poznato hoće li iza nje stajati jedino stranka Možemo! ili će im se pridružiti i ostatak ljevice, uključujući stranku Pametno za Split i Dalmaciju.

Dakako da ambicije dijela njih ne sežu do gradonačelničke fotelje, nego zapravo žele privući što više glasova listama za Gradsko vijeće, no formalno su svi oni u igri. Tportal se odlučio na njihovo mini sučeljavanje i šestero kandidata postavio šest istih pitanja.

Jesu li Splitu zaista trebali ovi izbori i što time grad može dobiti, a što izgubiti?

Ivica Puljak: Izbori su potrebni uvijek kad se ozbiljno naruši mogućnost upravljanja, kad prijeti situacija da će se više vremena trošiti na iscrpljujuće natezanje u Gradskom vijeću, a onda još između Gradskog vijeća i izvršne vlasti. Demokracija podrazumijeva dinamiku, a ne stabilnost radi stabilnosti koja najčešće završava u političkom 'Las Vegasu', gdje igru vode 'žetončići', na štetu promišljenog i kvalitetnog upravljanja. Split će dobiti šansu da, usred započetog modela koji smo obećali, presudi je li to ono što stvarno želi. Za Split u ovom procesu nema gubitka, ali bit će gubitnika. I to teških. Gubitnik će biti i Andrej Plenković, jer će cijela Hrvatska vidjeti da je prodaja 'stabilnosti' kako bi svaka dva mjeseca 'rekonstruirao' Vladu novim pijunima zapravo poraz države da ne bi bila poražena jedna loša politika. Pobijedimo li uvjerljivije nego na redovnim izborima, zatrest će se prozori na Markovu trgu.

  • +3

Ivica Puljak

Izvor: Pixsell / Autor: Miroslav Lelas/PIXSELL

Zoran Đogaš: Grad može dobiti vlast kojoj će u fokusu biti samo Split i njegovi problem ili izgubiti iduće tri godine na prepiranja, svađu i nerješavanje nagomilanih problema. Već smo izgubili godinu dana, tijekom kojih se bivši gradonačelnik isključivo pripremao za nove izbore kako bi smanjio broj partnera u Gradskom vijeću te podigao sebi nacionalni rejting. Bivši gradonačelnik misli da su izbori najpotrebniji njemu, ali zapravo su potrebni Splićankama i Splićanima da izaberu vlast kojoj će prioritet biti dječji vrtići, parking i ostala komunalna infrastruktura, a ne vlastita nacionalna politička karijera.

Željko Kerum: Izbori su bili nepotrebni. Dok se konstituira novo Gradsko vijeće i započne s normalnim radom, bit će 2023. godina i polovina mandata. Premalo vremena za pravi rad.

Davor Matijević: Šteta je što Split po tko zna koji put završava u blokadi. Umjesto da se grade garaže, liftovi u starim zgradama, vrtići… i pripremaju novi projekti, mi opet imamo pauzu, i to zbog pojedinačnih interesa i ambicija koje nemaju veze sa Splitom.

Josip Markotić: Dovedeni smo u slijepu ulicu u kojoj smo se počeli vrtjeti u krug iz kojeg nismo mogli izaći. Podizanjem optužnice protiv gospodina Ivoševića stvari su dodatno kulminirale. Postalo je frustrirajuće raditi i truditi se, biti konstruktivan i učinkovit, a s druge strane vidjeti da to nikoga ne zanima. Mjesecima se samo pričalo o tome hoće li Ivošević dati ostavku, hoće li ga Puljak smijeniti, narušili su se odnosi među projektnim partnerima. Stvorilo se destruktivno ozračje i jedino i najpravednije rješenje su novi izbori. Kojih se najviše boje oni koji su ih najviše zazivali.

Tamara Visković: Izgubljena je godina u kojoj se moglo puno toga pokrenuti i napraviti. Ono što se može dobiti iz perspektive građana je prilično nebitno. Malo je, naime, vjerojatno da će eventualna promjena odnosa snaga u Gradskom vijeću biti takva da će vrijediti propuštenog vremena i prilika.

U slučaju da pobijedite, kako vidite budući odnos snaga u Gradskom vijeću? Čekaju li nas još tri godine nestabilnosti i imate li recept kako to promijeniti, odnosno složiti stabilnu većinu?

Željko Kerum: Vidjet ćemo nakon izbora kako će se karte podijeliti. Očekujem više mandata nego prošli put.

Davor Matijević: Nitko neće samostalno imati većinu, no i sada je na Vijeću usvojeno 99 posto prijedloga, tako da nije Vijeće problem samo po sebi, već kako se gradska uprava odnosi prema demokratski izabranim vijećnicima i njihovim inicijativama.

  • +2

Zoran Đogaš

Izvor: Pixsell / Autor: Milan Sabic/PIXSELL

Zoran Đogaš: Po prirodi sam osoba koja okuplja i izbjegava konflikte. Ne vidim način na koji može funkcionirati većina u Gradskom vijeću, pa čak ako i Puljak uspije u planu da pokupi glasove svoje bivše stranke Pametno i pokuša sastaviti koaliciju s Mostom i SDP-om, jer on je sve isključiviji i svađa se sa svima. Inače, teško mogu razumjeti radikalne i isključive ljude. Mislim da u svim političkim opcijama ima razumnih ljudi s kojima mogu normalno razgovarati i pronaći većinu za komunalne projekte. Primjerice, da je na čelu grada bila osoba koja nije isključiva i koja okuplja, na vrijeme bi se krenulo u rješavanje pitanja parkinga i izgradnje garaža te bi se oko toga složila većina u Vijeću.

Ivica Puljak: Odnos snaga u vijeću promijenjen je samim našim ulaskom u ove izbore. Nema podjele ničega prema kvotama, to je sad svima unaprijed jasno. Zato će sada većina biti stabilnija, pa i veća, a svi osim HDZ-a i Keruma imaju šansu sjesti za stol. HDZ ne može pobijediti jer bi to značilo da će mu većinu pružiti još netko osim Keruma. Ne znam tko bi to uopće htio, u Splitu nema takve liste. Govor o okupljanju svih zajedno, koji vrti kandidat HDZ-a, prazna je politička besmislica čovjeka koji politiku prodaje kao maturalac veselih srednjoškolaca. Politika je natjecanje različitih ideja, a pobjednik nije svađalica, kako bi on htio nametnuti, nego predstavnik konkurentskog modela upravljanja koji je pobijedio tvoj model. Između mene i kandidata HDZ-a, s moje strane, nema svađe, ali ima nepremostive suprotne vizije kako gradom upravljati bez kvota, klijentelizma i nepotizma.

Tamara Visković: Stabilna većina nikome neće biti zagarantirana. Ona će prvenstveno ovisiti o kapacitiranosti budućeg gradskog vodstva da kvalitetno komunicira svoje planove i upravlja procesima potrebnima za njihovu realizaciju. Sastavni, ako ne i najbitniji dio tih procesa je umijeće dolaženja do konsenzusa s partnerima. Dokle god postoji mogućnost da se većina formira od stranaka pozicioniranih od centra na lijevo, postoji i mogućnost konsenzusa temeljenog na dobrobiti građana, umjesto na partikularnim interesima.

Željko Kerum

Izvor: Pixsell / Autor: Milan Sabic/PIXSELL

Josip Markotić: Često znam reći kako nije problem izdržati puni mandat ako nam je to jedini cilj. I prošla vlast HDZ-a i HGS-a je bez većih problema (uz umjetno stvorene sukobe s vremena na vrijeme) izdržala cijeli mandat. Problem je i izazov kvalitetno odraditi mandat iza kojeg će ostati konkretni i dobri projekti. Nemamo problem suradnje ni s kim tko iskreno i predano radi za dobrobit grada. Uostalom, to smo proteklih godinu dana i pokazali. Bili smo otvoreni i podržavali smo sve dobre prijedloge, bez obzira s koje strane političkog spektra su dolazili. Tako ćemo nastaviti i dalje. Nakon izbora poštivat ćemo volju birača i donijeti odluku koja će biti u najboljem interesu grada.

Očekujete li barem neizravno uplitanje Vlade u izborni proces i na koji način? Vidite li mogućnost suradnje s Vladom nakon izbora?

Zoran Đogaš: Vidim da neki kandidati upliću nacionalnu politiku jer ih samo ona i zanima. Meni je Split prva i jedina politička ambicija i surađivat ću s Vladom i sa svim drugim institucijama za dobrobit grada i naših projekata. Nema vrata na koja neću pokucati za dobrobit Splita, bez obzira tko se nalazio s druge strane.

Ivica Puljak: To se već dogodilo nebuloznim tumačenjem zakona vezano uz mogućnost da Gradom do izbora upravlja drugi zamjenik. Ali mi iskreno nismo ni željeli tu tobožnju 'prednost', jer bi nam i to prigovarali. No to ne znači da je Ministarstvo smjelo uopće izdati onakvo mišljenje, jer je već i samo to mišljenje udar na demokraciju i Ustav. Problem svake vlade koju vodi HDZ je uvijek isti - za njih vlada nije HDZ-ova u smislu upravljanja, nego u smislu identiteta države. HDZ je za njih država, a država samo teren na kojem operiraju. Namjeravamo surađivati na dobrobit Splita sa svakom vladom Republike Hrvatske, prema ustavnom i zakonskom pravu i međusobnim obvezama. Kažnjavanje grada kojim upravlja netko tko je politički oponent stranci koja upravlja državom u demokraciji je nedopustivo. S takvom 'demokracijom' povlaštenih 'veza' prema ministrima trebamo već jednom završiti, a ne se njome hvaliti.

  • +1

Tamara Visković

Izvor: Pixsell / Autor: Milan Sabic/PIXSELL

Tamara Visković: Svaki gradonačelnik mora surađivati s Vladom, sviđala mu se ona ili ne. Nije to stvar nikakve magične 'vertikale', već puke činjenice da je cijeli niz ključnih elemenata za prostorni, prometni, socijalni, kulturni i kojigod razvoj grada u nadležnosti države i/ili županije, pa gradonačelnik koji ne uspostavlja suradnički odnos s tom razinom upravljanja jednostavno ne radi svoj posao.

Vlada je imala očigledne alate da se neizravno umiješa u proces eventualnim odugovlačenjem kako bi HDZ-ovom kandidatu dala malo više vremena da se 'pokaže', no to se nije dogodilo i datum je ostao onaj koji je na prekinutoj sjednici Gradskog vijeća bio i predložen za kotarske izbore. Ne sumnjam da Vlada ima i manje očiglednih alata, ali ne bih spekulirala o tome, i ne vjerujem da mogu narušiti proces više nego je već narušen.

Davor Matijević: Sad nas čeka promenada ministara, gomila obećanja i nagli interes za Splitom, ali to je prozirno. Split mora imati dobru suradnju s Vladom, a niti jedna vlada sebi ne može dozvoliti ignoriranje drugog grada u državi. Naučio sam staviti interese kvarta, pa ću tako i interese grada, ispred stranačkog neslaganja i što god obećaju u ovoj kampanji, kao gradonačelnik ću rado podržati.

Josip Markotić: Ne da očekujem uplitanje Vlade, nego se to već događa. I to na najgori i najprizemniji način. Posebno je ponižavajuće bilo gledati kako su na svečanoj dodjeli nagrada Grada Splita predstavnici Vlade beskrupulozno iskoristili taj svečani događaj i pretvorili ga u predizborni skup HDZ-a promovirajući kandidata kojeg su kao zeca izvukli iz šešira na Markovu trgu, želeći ga pod svaku cijenu nametnuti kao rješenje za Split. A što se tiče suradnje s Vladom nakon izbora, to uopće nije stvar želje ili izbora: suradnja s Vladom zapravo je jedina opcija. Volio bih da i s njihove strane ta suradnja bude konkretna i vidljiva, a ne da stalno slušamo prazna i lažna obećanja poput onog danog na famoznoj sjednici Vlade održanoj u Splitu 2018. godine, kada su pompozno najavili izgradnju kompletnog POS naselja na Korešnici u roku od dvije godine. Evo nas u 2022. godini, a nije se napravilo ništa.

Željko Kerum: Smatram da je bitno da izbori za vijeće i gradonačelnika budu isti dan. O ostalom ne bih.

Nabrojite tri najvažnija gradska projekta koja namjeravate nastaviti realizirati i tri nova projekta koja želite inicirati.

Tamara Visković: Gradonačelnik koji dolazi bi trebao nastaviti sve projekte koji su kvalitetno započeti, s izuzetkom onih koje smatra lošima ili štetnima za grad. To je jedini način da se u gradu išta napravi. GUP je svakako među njima, kao i onaj najbolniji - rješavanje problema zbrinjavanja otpada. Nažalost, povezan je s problematičnim Centrom za gospodarenje otpadom, no na tom polju si ne možemo priuštiti još zastoja. Do kraja treba dovesti Žnjan, kao i Tehnološki centar u Dračevcu, to je jedan od puteva kojim bi Split smanjio ovisnost o turizmu.

Novi projekti nisu puko 'ziđanje' i institucije, već prvenstveno promjena načina razmišljanja o upravljanju gradom. Ovaj grad ima već dovoljno nerealiziranih i djelomično odrađenih gradskih projekata. Naša je ambicija da sve njih usmjerimo sukladno zelenim i socijalno uključivim politikama. Svi gradski projekti - Zapadna obala, Istočna obala, Poljud, Stari Hajdukov plac, Brodarica, Kopilica, Duilovo, Karepovac, Sportski centar Istok, Sveučilišni kampus, Lora, Trg hrvatske bratske zajednice - imaju golem potencijal za razvoj socijalno uključivijeg, zelenijeg, pristupačnijeg, građanima ugodnijeg grada.

  • +1

Davor Matijević

Izvor: Cropix / Autor: Josko Ponos

Davor Matijević: Od Oparinih projekata treba završiti: uređenje Žnjana, Tehnološki centar Dračevac i garaže. Treba promijeniti stambenu politiku jer Splitu nedostaje barem 1000 stanova za najam kako bismo sanirali negativne posljedice turizma. Tu je projekt Istočne obale s izlaskom iz luke, za koji već postoji projekt Građevinskog fakulteta, te uređenje parka s igralištem za djecu i mjestom za ljubimce u svakom dijelu grada.

Željko Kerum: Želim izgraditi 'Split 4', novi kvart za mlade po pristupačnim cijenama stanova i s kompletnom infrastrukturom. Treba graditi nove ceste i završavati bitne prometnice. Do jeseni sva djeca trebaju bit upisana u vrtić, kao što je to bilo u mom mandatu.

Zoran Đogaš: Izvući ću iz ladice projekte koji sad stoje samo zato što su ih pokrenuli oni drugi. Nastavit ću dobre projekte, neovisno o tome tko ih je započeo. Pri tome mislim na ubrzavanje dovršetka projekta Žnjan, za što su osigurane sve pretpostavke, kao i izgradnju javnih garaža.

S druge strane, potreban je iskorak prema novim velikim projektima koji donose razvoj i bolju kvalitetu života. Pritom mislim ponajprije na novi GUP, ključni dokument grada i osnovni preduvjet za nove razvojne projekte. Planiramo i uvođenje besplatnog javnog prijevoza za ciljane skupine - umirovljenike, nezaposlene te studente i đake - što prema analizama ne iziskuje velike financijske troškove. Na istoku grada, u Žrnovnici, na Kamenu, Srinjinama, u Stobreču, na Mejašima i Šinama ćemo riješiti problem kanalizacije i vodoopskrbe. Stanovi za mlade na barem dvije lokacije do kraja mandata. Također, dosad sam predstavio projekt Regionalnog centra za autizam, vrtića u KBC-u, a uskoro ćemo i ostale projekte kojima se pokazuju socijalna osjetljivost i briga za najranjivije skupine.

Josip Markotić: Nastavit ćemo s projektom stambenog naselja Korešnica, kojim se u većoj mjeri rješava problem podstanara jer je planirana izgradnja preko tisuću stanova. Dalje su tu uređenje Žnjana i gradski projekt Istočna obala. Već smo inicirali, pa bismo tako i nastavili s projektom izgradnje dnevnog boravka i ostalih usluga za starije osobe u Splitu, a također veliki projekt s kojim smo mi počeli su kontinuirana veća ulaganja u zanemarene dijelove Splita, u kojima nedostaje osnovna infrastruktura, te osnivanje muzeja sporta u Splitu.

  • +2

Josip Markotić

Izvor: Pixsell / Autor: Miroslav Lelas/PIXSELL

Ivica Puljak: Teško je izdvojiti tri najvažnija projekta. Nastavit ćemo realizaciju izgradnje plaže Žnjan, tehnološkog parka Dračevac, sanacije Karepovca, planiranih garaža, brzo pokrenuti projekte izgradnje četiri nova vrtića, svih školskih dvorana, nove škole na Kili, novog Centra za autizam i pokrenuti projekte sveobuhvatnog rješenja parkiranja i prometa. U planu je realizacija novog sustava za gospodarenje otpadom kroz brzu izgradnju sortirnice za papir i plastiku, kao i kompostane. Rekonstruirat ćemo Dom mladih i kino Bačvice, izgraditi novu scenu HNK i prostor za tradicijsku kulturu, kao dio gradskog projekta Stari Hajdukov plac, napraviti novi izlaz iz trajektne luke kroz projekt Istočna obala i napraviti anketne natječaje za sve gradske projekte. Namjeravamo dovršiti ulice koje su važne za buduće velike projekte u određenim dijelovima grada. To je samo dio važnih projekata do kraja mandata.

Vlada li u Splitu doista komunalni nered i koliki je to problem, ili je riječ tek o percepciji u javnosti?

Josip Markotić: Stvarni je problem, nije to dojam. Komunalni nered nema dobar PR pa da se pravi da postoji, a ustvari ga nema. Građani to vide na svakom koraku: od ilegalnih deponija, neuređenih parcela - pa i kad su u vlasništvu Grada - zapuštenih prostora tržnica poput one na Mertojaku, neuređenih zelenih površina, napuštenih neregistriranih vozila, kampiranja, nedostatka koševa za smeće po kvartovima i uzduž velikih gradskih prometnica, neodržavanih dječjih igrališta i nedostajućih istrčavališta za pse…

Ivica Puljak: Pokazali smo kako se rješava komunalni nered. Da biste maknuli nelegalni kiosk, trebate više ljudske hrabrosti, nego što vas u tome prate papirnate poluge, naročito tamo gdje je pomiješana nadležnost sa Županijom. Želimo provesti neku radnju prema nelegalnom objektu, a netko u nekoj županijskoj kancelariji, možda i bez loše namjere, ne pošalje neki 'papir' na vrijeme. Tko je stvorio 'red' u kojem netko može držati nelegalan objekt na Rivi? Maknuli smo gotovo 50 kioska, a još više paradigmu da oni tamo kao nelegalni uopće imaju šanse stajati. Uklanjanje nije percepcija, nego borba s onima kojima presijecate ogroman novac. A to nije samo borba iz gradske fotelje potpisom papira, već i fizičkim izlaskom pred konkretne osobe iz sive zone tržišta. Država je dopustila da takvi uzimaju što žele i još da ih se svi bojimo. U Splitu je tome došao kraj tijekom naših prvih deset mjeseci i nestat će do kraja kada se vratimo.

Tamara Visković: Nered vlada i uistinu i u percepciji. Riječ je prvenstveno o neredu u prostoru, građevinskom neredu. Zato smo plansku dokumentaciju i izdvojili kao prioritet. Komunalni nered nisu samo pojedinačni komunalni prekršaji i nelegalno uzurpiranje javnog prostora. Grad se mora sustavno početi baviti uzrocima tog nereda. Njega generiraju i koncept turizma kao 'prolazi sve ako donosi pare neposrednim dionicima', i koncept kontejnerskog prikupljanja otpada, i zapuštanje javnih i zelenih površina, i neadekvatna regulacija i neadekvatno provođenje postojeće regulacije. Za rješavanje problema na toj razini potrebni su znatno krupniji i strateški promišljeniji koraci.

Zoran Đogaš: Split ima svojih komunalnih problema i ne treba od toga bježati. Registriranih automobila u gradu je gotovo pet puta više od legalnih parkirnih mjesta - takav omjer mora stvoriti problem. Dijelovima grada, prvenstveno na istoku, nedostaju temeljni urbani sadržaji. O tim istim temama raspravljamo desetljećima, ali se oni neće riješiti ako čelni ljudi koriste grad kao odskočnu dasku za nacionalne izbore i nacionalnu političku ambiciju.

Željko Kerum: Pitanje je što je nered. Za mene je nered to što Grad gubi 10 tisuća eura dnevno jer ne znaju naplatiti privezivanje jahti na Zapadnoj obali. Ova ekipa je u deset mjeseci napravila teški nered u svemu čega se takla.

Davor Matijević: Ovisi s kim se uspoređujemo, no činjenica je da imamo problem s parkingom ili, bolje reći, prevelikim brojem vozila u cijelom gradu, a pločnik, rasvjeta i kanalizacija su u dijelovima grada još uvijek san. Voda nam je nakon kiše nepitka, a vrlo ćemo brzo imati teško rješiv problem s otpadom. Čišćenje centra grada je pohvalno, ali to je ipak samo kozmetika.

U čemu Split eventualno prednjači u Hrvatskoj, a u čemu zaostaje?

Ivica Puljak: Prednjači u tome što daje potporu uvođenju reda, što pokazuju ankete uoči ovih izbora. Nema bespravnih korištenja javnih površina, nema posla preko veze. Drago nam je da se HDZ našao u problemu kako kandidirati doktora s falšim doktoratom i da su podigli letvicu, pa im kandidat sada ima samo bespravnu teracu. Samo se nadamo da su Splićani tu letvicu podigli još više i da ne mogu zamisliti prvog komunalnog redara Grada, jer to je zapravo gradonačelnik, koji potpisuje micanje nečijeg bespravnog štekata, a sebi namješta nedopuštenu legalizaciju u zoni kulturne baštine. Kandidat HDZ-a je bespravno gradio, otuđio zajednički prostor i to nije i ne može legalizirati. Kako će uvoditi komunalni red? Split zaostaje pred europskim mediteranskim gradovima, jer zaostaje Hrvatska. Zato nije dovoljno uređivati Split, nego i Hrvatsku. Split ima priliku biti glavni grad promjena, odskočna daska hrvatske budućnosti suprotne neredu koji nam je u sve pore društva uveo HDZ.

Zoran Đogaš: Split ima uvjete da bude najbolji grad za život u Hrvatskoj, ali ne samo zbog pogodne klime i mora, već po kvaliteti života i uslugama koje pruža svojim stanovnicima. Imamo najbolje sveučilište u zemlji, bolnicu u kojoj liječnici rade čuda u odnosu na uvjete koje imaju, ali vrijeme je da pametnije koristimo resurse. Sunce nam ne treba biti adut samo za turiste, već i za solarne elektrane na krovovima. Moramo isto tako početi ozbiljnije odvajati otpad, kao i što moramo dobiti gradsku vlast koja će se isključivo baviti Splitom, a ne sama sobom.

Željko Kerum: Split je grad s najviše potencijala u Hrvatskoj i treba biti metropola na istočnom Jadranu. Nažalost, po nekim stvarima zaostajemo, od mog mandata nema velikih projekata jer se događa da na vlast dolaze nesposobni ljudi.

Davor Matijević: Splitu se proteklih godina dogodio turizam od kojeg brojni naši sugrađani žive i to treba pozdraviti, no Split postaje preskup grad za sve one koji žive od plaće ili mirovine, a da ne govorim za one koji spadaju u ranjive skupine. Naša briga za najugroženije je prepuštena altruizmu volontera i tu vidim da možemo napraviti veliki pomak.

Josip Markotić: Split prednjači u poziciji, klimi, moru, ima sve predispozicije za kvalitetan život. Zaostaje u infrastrukturnim projektima, sve vlade dosada zanemarivale su naš grad, a istodobno obećavale brda i doline od izbora do izbora.

Tamara Visković: Split i dalje, uz sve probleme, prednjači po svom potencijalu, nažalost posljednjih desetljeća pogrešno usmjerenom, od gušenja gospodarstva do prepuštanja potpuno stihijskom turizmu. Zaostaje, nažalost u svemu onome što sam navela kao komunalne probleme, a zaostaje i u tome što zapravo ne zna što bi sa sobom, unatoč svim bučno najavljivanim i napola realiziranim, a nikad provedenim strategijama.

Pratite nas na društvenim mrežama:

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!