službeni, nehrvatski jezik grada

Subotica proglasila bunjevački govor službenim jezikom; Žigmanov: To je državni intervencionizam u rastakanju hrvatske zajednice u Srbiji

06.05.2021 u 14:35

Bionic
Reading

Bunjevačka ikavica proglašena je u četvrtak službenim, nehrvatskim, jezikom grada Subotice, što je vodstvo hrvatske manjine ocijenilo prijelomnom točkom državnog intervencionizma u identitetskom sporu o pripadnosti bačkih Bunjevaca

Izmjenom Statuta grada, takozvani bunjevački jezik bit će jedan od četiriju koji su u službenoj uporabi u Subotici, uz srpski, hrvatski i mađarski, i počet će se primjenjivati od sredine svibnja kada odluka o proglašenju stupa na snagu.

U skupštini grada za odluku su glasovali svi vijećnici vladajuće većine Srpske napredne stranke (SNS) i Saveza vojvođanskih Mađara (SVM), njih 61, dok su dva predstavnika Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini (DSHV) bojkotirala raspravu i glasanje.

„Uvođenje bunjevačkog jezika u službenu uporabu u Subotici ne ugrožava prava niti jedne nacionalne manjine. I ovaj dan treba da nam bude na ponos“, rekao je među ostalim, obraćajući se vijećnicima, gradonačelnik Stevan Bakić, koji je predložio donošenje takve odluke.

Njezino usvajanje pozdravljeno je u Bunjevačkom nacionalnom vijeću (BNV), koje zastupa zajednicu Bunjevaca, neHrvata. „Eto dočekali smo i ovaj veliki svitli dan da bunjevački postane službeni jezik u našemu gradu Subotici“, izjavila je predsjednica BNV-a Suzana Kujundžić Ostojić.

Žigmanov: Državni intervencionizam u rastakanju hrvatske zajednice u Srbiji

Predsjednik Demokratske stranke Hrvata Vojvodine (DSHV) Tomislav Žigmanov s druge strane osudio je usvajanje odluke, ponavljajući da je bunjevačka ikavica hrvatski dijalekt, te da je njezino proglašenje službenim, nehrvatskim jezikom politički čin koji nema zakonsko, znanstveno lingvističko, kao ni povijesno utemeljenje.

„Ovo je važna, prijelomna točka u procesu državnog intervencionizma kada je u pitanju raslojavanje, rastakanje hrvatske zajednice u Srbiji“, izjavio je u tome povodu Žigmanov.

Nazivajući taj čin miješanjem države u identitetski spor među Bunjevcima na sjeveru Bačke, dodao je kako će se tek vidjeti što su moguće posljedice poteza gradske uprave u Subotici, ali je izvjesno da će biti nepovoljne po hrvatsku zajednicu.

„Mi ipak nećemo odustati od afirmacije bunjevačke ikavice kao dijela hrvatskog jezičnog korpusa“, naveo je čelnik DSHV-a.

Dodao je kako očekuje da Hrvatska nastavi pratiti ovu vrstu „državnog udara na hrvatsko jezično kulturno nasljeđe, i da bude podrška i zaštita kada su u pitanju naša nastojanja“.

Inicijativu od početka osporile sve hrvatske manjinske institucije i službena Hrvatska

Usvajanjem odluke o izmjeni statuta grada i proglašenja bunjevačke ikavice službenim jezikom u Subotici završena je procedura pokrenuta početkom ožujka u Skupštini grada.

Njoj su se suprotstavljale sve institucije i organizacije hrvatske manjine u Srbiji, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, kao i druge hrvatske znanstvene institucije, te Ministarstvo europskih i vanjskih poslova RH koje u tim povodom Srbiji uputilo dvije prosvjedne note.

Inicijativu o takozvanom bunjevačkom jeziku gradonačelniku Subotice uputilo je Bunjevačko nacionalno vijeće koje drži da su Bunjevci na sjeveru Bačke autohtoni narod, da nisu hrvatske pripadnosti i da je bunjevačka ikavica njihov standardizirani materinski jezik.

U Vojvodini, uglavnom na sjeveru Bačke, živi skupina od približno 16.000 Bunjevaca koji niječu svoju pripadnost hrvatskom narodu, već se deklariraju samo kao Bunjevci.

Njih zastupa Bunjevačko nacionalno vijeće, čiji su predstavnici bliski s vladajućom Srpskom naprednom strankom Aleksandra Vučića.

Ostala većina Bunjevaca, kojoj pripada i vodstvo vojvođanskih Hrvata, deklariraju se kao Hrvati bunjevačkoga roda, odnosno kao bunjevački Hrvati ili Hrvati Bunjevci. Po službenim podacima, Hrvata u Vojvodini ima oko 58.000.

Takozvano bunjevačko pitanje, o podrijetlu i pripadnosti bačkih Bunjevaca, kao i njihovu govoru, godinama je visoko na popisu otvorenih pitanja Hrvatske i Srbije.

Vodstvo hrvatske manjine u Srbiji dugo upozorava da pojedina državna tijela potiču umjetnu podjelu bunjevačkih Hrvata na Bunjevce i Hrvate, proglašavajući bunjevačku ikavicu jezikom Bunjevaca ne-Hrvata.