Vojvođanski Hrvati u najvećoj su mjeri proeuropski nastrojeni, iznadprosječno u odnosu na većinski srpski narod, ali i druge manjine, navodi hrvatska novinarka i sociologinja iz Subotice Jasminka Dulić.
„To znači da Hrvati u velikoj mjeri očekuju od EU nekakvu zaštitu svojih prava, položaja, svoga statusa, i identificiraju se s Europskom unijom“, kazala je medijima Dulić, autorica istraživanja »Pozadina antieuropskog sentimenta u kontekstu društveno-političke krize na multietničkom uzorku u Vojvodini«.
Ono pokazuje i da kod ove manjinske skupine u Srbiji nacionalni identitet nije suprotstavljen europskom identitetu.
„To vjerojatno ima svoje uzroke u kulturi, identitetu ali i aktualnoj situaciji. Drugim riječima, kao manjinska zajednica čija je matična domovina članica EU-a i dugo je takvoga usmjerenja, Hrvati u Srbiji osjećaju se pripadnicima europskog identiteta. A u političkom smislu, oni EU vide kao njihovu zaštitnicu“, objašnjava Jasminka Dulić.
S druge strane, u ostalim skupinama ispitanika prevladava nepovjerenje u međunarodne i nevladine organizacije i medije.
»Antieuropski sentiment ukazuje na suprotstavljanje i neprijateljstvo prema europskom projektu koji uključuje strah od gubitka suvereniteta, gubitka nacionalnog identiteta, prirodnih bogatstava i osporavanje bilo kakvih benefita od pripadanja Europskoj uniji, te podupiranje oslonca na Rusiju ili Kinu i indikator je političkog nepovjerenja u EU«, rekla je Dulić.
Na temelju dobivenih rezultata oko trećine ispitanika pokazuje antieuropski sentiment, a najjači među njima su potvrdni odgovori da će Europska unija uništiti prirodna bogatstva zemlje (35,3 posto), odnosno da će potpuno urušiti državnu suverenost (34,7 posto).
Blizu njih su i tvrdnje navedene u anketi kako EU neće donijeti nikakvu korist Srbiji na koje je pozitivan odgovor dalo 29,5 posto ispitanika, odnosno da će EU uništiti nacionalni identitet (28,6 posto) dok svega 15,7 posto njih smatra da se Srbija više treba osloniti na Rusiju i Kinu u odnosu na Europsku uniju.
Jasminka Dulić ističe da sličnu razinu nepovjerenja građanima i kada su u pitanju domaće institucije.
Rezultati istraživanja pokazali su izuzetno visok stupanj »političkog cinizma«, odnosno gotovo pa općeg nepovjerenja u političare i institucije sustava.
Između 80 i 90 posto građana smatra da političari, političke stranke i država gledaju samo svoj interes, a na štetu građana, i zbog toga je vrlo nizak nivo povjerenja, ispod deset posto, u najvažnije državne institucije.
Istraživanje je prezentirano na tribini „Cijena slobode“ subotičkog informativnog portala „Magločistač“.
Realizirana u sklopu projekta „Cijena slobode: Demokratizacija u uvjetima društveno-političke krize“ koji se provodi uz potporu Švedske, a u okviru programa Beogradske otvorene škole „Civilno društvo za unapređenje pristupanja Srbije EU – Europe ASAP“.
