Mramornica je tropska riba porijeklom iz Indijskog oceana, Crvenog mora i Perzijskog zaljeva. U Jadranu je prvi put primijećena 2010., a danas se već dobro prilagodila lokalnim uvjetima.

'Već se i po građi gubice može vidjeti da je riječ o ribi koja se prilagodila biljnoj prehrani. Hrani se smeđim makroalgama, ali i onima koje rastu na listovima posidonije', rekao je za HRT dr. sc. Neven Iveša s Fakulteta prirodnih znanosti u Puli.

Mramornica – tihi biljojed koji mijenja morski krajolik

Mramornica istiskuje domaće biljojede, a njezina pretjerana ispaša dodatno ugrožava bioraznolikost. Iako nije jako otrovna, njezine bodlje mogu uzrokovati bol i nelagodu.

'Slučajno sam se naboo na jednu jedinku. Bol nije jaka, ali se javlja kratkotrajno peckanje. Ubodeno mjesto sam približio izvoru topline i bol je vrlo brzo nestala', ispričao je Iveša.

Vatrenjača – atraktivna, ali opasna

Osim mramornice, Jadranom se širi i vatrenjača – izrazito invazivna vrsta s otrovnim bodljama. 'Ona je među sto najinvazivnijih vrsta u Mediteranu. Iako izgleda atraktivno, predstavlja ozbiljnu prijetnju našem moru jer se brzo razmnožava i smanjuje bioraznolikost', upozorava dr. sc. Milena Mičić, ravnateljica Aquariuma Pula.

Jedinke ovih vrsta pronađene kod Mljeta trenutačno su smještene u kontroliranim uvjetima pulskog akvarija. No stručnjaci upozoravaju da ih je zasigurno još u Jadranu, gdje njihov rastući broj ozbiljno prijeti stabilnosti morskih ekosustava.

Dramatične promjene pogađaju i more i kopno

Ravnatelj Zavoda za zaštitu okoliša i prirode dr. sc. Aljoša Duplić upozorava na dramatične promjene koje pogađaju i more i kopno. Zagrijavanje mora i širenje tzv. tropicalizacije Sredozemlja mijenja staništa i potiče dolazak novih vrsta koje ugrožavaju postojeću ravnotežu. Među najnovijim primjerima su, dakle, vatrenjača i mramornica koje su se iz Crvenog mora kroz Sueski kanal proširile u Mediteran i sada ulaze i u Jadransko more.

'Te su vrste došle iz tropskih voda i sve lakše preživljavaju u našem moru jer se uvjeti mijenjaju. Jadran je najsjeverniji i najhladniji dio Sredozemlja, ali i ovdje postaje pogodno za njih, rekao je Duplić, istaknuvši kako su se vatrenjače proširile do srednjeg Jadrana i vjerojatno će uskoro stići i na sjever. Upozorava da se te vrste brzo razmnožavaju i ozbiljno ugrožavaju autohtoni život – primjerice, u vodama Cipra desetkovale su lokalne populacije riba i ugrozile ribarstvo.

'Zabrinjava i sve veća zagrijanost mora u dubinama. Gubi se termoklina, granica koja je dijelila hladni i topli sloj mora sada se spušta i do 40 metara. To mijenja fizikalno-kemijske uvjete u cijelom stupcu mora, a time i život u njemu', ističe Duplić i dodaje da je morski ekosustav pod velikim stresom. 'U godinama koje dolaze, more više neće biti onakvo kakvim ga poznajemo', naglašava.

Promjene i na kopnu: Nestaju šumske vrste

Klimatske promjene snažno pogađaju i kopnene ekosustave, naročito šume. Promjene u temperaturi, smanjenje oborina, isušivanje tla i visoka isparavanja mijenjaju staništa i ugrožavaju brojne biljne i životinjske vrste.

'Ministarstvo je financiralo istraživanje koje pokazuje da će čak sedam najčešćih vrsta drveća u Hrvatskoj imati značajne promjene u rasprostranjenosti. Primjerice, hrast lužnjak, danas rasprostranjen u cijeloj Panonskoj Hrvatskoj, u budućnosti bi mogao izgubiti pola svog prirodnog areala', upozorava Duplić.