Novi indeks identificirao je zemlje koje su najranjivije na klimatske šokove. Više od dvije milijarde ljudi živi u zemljama ‘crvene zone’, gdje je rizik od velike opasnosti ili katastrofe visok, a pristup financiranju se smanjuje. Dvije trećine od 65 zemalja na ovom popisu najrizičnijih nalaze se u Africi, ali uključuje i dvije u Europi: Cipar i Ukrajinu.
Indeks ranjivosti za financiranje klime (CliF), koji je izgradila Columbia Climate School u SAD-u uz podršku Zaklade Rockefeller, namijenjen je pružanju sveobuhvatnijih procjena rizika i u konačnici pomoći u usmjeravanju pomoći onima kojima je najpotrebnija.
Kako dug povećava ranjivost na klimu?
‘Klimatski šokovi postaju sve češći i intenzivniji, no mnoge nacije koje se suočavaju s najvećim prijetnjama također su jako zadužene, što im ograničava pristup financijskim tržištima’, kaže Jeff Schlegelmilch, izvanredni profesor profesionalne prakse klime i direktor Nacionalnog centra za pripravnost za katastrofe na Klimatskoj školi Sveučilišta Columbia.
Toplinski valovi, poplave, cikloni, suše i drugi ekstremni događaji su u porastu kako se klima zagrijava. Iako su predviđanja puna neizvjesnosti, ove klimatske katastrofe mogle bi rezultirati s više od 14,5 milijuna smrtnih slučajeva i 12,5 bilijuna dolara (oko 10,7 bilijuna eura) globalnih ekonomskih gubitaka do 2050. godine, prema Svjetskom ekonomskom forumu.
U međuvremenu, Program Ujedinjenih naroda za okoliš (UNEP) procjenjuje da bi godišnji jaz u financiranju prilagodbe – iznos koji zemlje trebaju prilagoditi klimatskim promjenama – mogao iznositi čak 387 milijardi dolara (331 milijardu eura) godišnje. Istodobno, visoki troškovi zaduživanja i ograničen pristup financiranju drže mnoge nacije zarobljene u ciklusu odgovora na klimatske katastrofe i oporavka, kažu istraživači, nesposobne da stvarno unaprijede svoje ublažavanje klimatskih promjena i prilagodbu, piše Green Euronews.
‘Tradicionalni modeli pomoći temeljeni na BDP-u po glavi stanovnika ili razini dohotka ne obuhvaćaju jedinstvene i rastuće rizike izloženosti klimatskim promjenama, uz ograničen pristup kapitalu za upravljanje tim rizicima’, dodaje Schlegelmilch napominjući kako indeks ranjivosti CliF-a pruža realniju sliku rizika uključujući pristup financiranju za rješavanje klimatskih ranjivosti.
Zašto su Cipar i Ukrajina ‘crvena zona’?
Crvenom zonom dominiraju zemlje subsaharske Afrike, koje čine 43 (66 posto) od 65 zemalja u opasnom području gdje se klimatska ranjivost i financijska slabost preklapaju.
Indeks daje četiri prognoze po zemlji: koristeći vremensku liniju za 2050. ili 2080. godinu, kao i ‘optimističke’ i ‘pesimistične’ klimatske scenarije.
10 afričkih zemalja pojavljuje se među 10 zemalja u sva četiri scenarija: Angola, Burundi, Gambija, Gvineja Bisau, Eritreja, Lesoto, Malavi, Južni Sudan, Sudan i Zambija.
Ukrajina i Cipar također se pojavljuju u crvenoj zoni; Cipar u optimističnom scenariju za 2050., pesimističnom scenariju za 2050. i pesimističnom scenariju za 2080. godinu. Ukrajina u optimističnom scenariju za 2050. i optimističnom scenariju za 2080. godinu. To je prvenstveno zbog opasnosti koje nisu povezane s klimom, a koje su ipak uključene u podatke. Cipar je sklon potresima, dok ga sukob u Ukrajini čini ranjivim.
Glasnogovornik Columbia Climate School i Rockefeller Foundation objašnjava da ovi čimbenici utječu na upravljanje katastrofama, sustave prilagodbe klimatskim promjenama i pritiske na financije.
Europske nacije su bolje zastupljene među popisom nacija koje su najbolje opremljene za suočavanje s klimatskim šokovima. Osam od ovih 10 najboljih zemalja su članice OECD-a, a polovica je u Europi: Danska, Estonija, Norveška, Švicarska, Švedska, kao i Južna Koreja, Japan i SAD.
I.Ba., Foto: EPA/SALAS
