Najmanje 303 osobe su poginule, a više od 1.150 ih je ranjeno u jučerašnjim izraelskim napadima diljem Libanona, koji se smatraju jednima od najtežih od završetka građanskog rata 1990. godine.
Napadi su započeli u srijedu ujutro kada je Izrael pokrenuo dosad nezabilježen val udara, izvevši oko 100 zračnih napada u samo 10 minuta, piše Aljazeera. Udarima su pogođena gusto naseljena komercijalna i stambena područja u središtu Bejruta, bez prethodnog upozorenja.
Iznad grada dizali su se gusti oblaci dima, dok su hitne službe tijekom cijelog dana provodile spasilačke operacije. Libanonski Crveni križ objavio je da je čak 100 njihovih vozila hitne pomoći bilo angažirano na terenu.
Osim glavnog grada, izraelske snage napale su i jug zemlje te istočnu dolinu Bekaa. U Sidonu su zračni udari sravnili vjerski kompleks, pri čemu je poginulo najmanje osam ljudi, a okolne kuće su uništene.
Napadi su uslijedili svega nekoliko sati nakon što je stupilo na snagu krhko primirje između SAD-a i Irana, posredovano od strane Pakistana. To je sporazum oko kojeg i dalje postoje nesuglasice, posebno oko toga uključuje li i Libanon.
Dok Libanon inzistira da primirje mora biti preduvjet za bilo kakve pregovore s Izraelom, izraelski premijer Benjamin Netanyahu poručio je da “nema primirja” te da će se napadi na Hezbollah nastaviti “punom snagom”.
Istodobno, međunarodni pritisak raste. Donald Trump izrazio je optimizam oko mogućeg dogovora s Iranom, ali je i zatražio od Izraela da smanji intenzitet operacija, dok NATO i europski saveznici traže rješenje za stabilizaciju regije i osiguranje ključnih pomorskih ruta poput Hormuškog tjesnaca.
U međuvremenu, Libanon traži hitno primirje i najavljuje spremnost na pregovore uz posredovanje SAD-a, dok Hezbollah odbacuje izravne razgovore s Izraelom bez prethodnog prekida vatre i povlačenja izraelskih snaga. Situacija na terenu i dalje ostaje iznimno napeta, uz strah od daljnje eskalacije sukoba.