Kartu je izradio istraživački tim Schemy, koji djeluje u sklopu Radija Svoboda, zajedno s bjeloruskom redakcijom tog medija. Projekt se temelji na analizi satelitskih snimaka i podataka iz otvorenih izvora (OSINT), a autori najavljuju da će ga nastaviti nadopunjavati novim lokacijama, piše United24media.

Na karti se nalaze vojni aerodromi i uzletišta, skladišta streljiva i goriva, stalne baze vojnih postrojbi, granične postaje, poligoni i centri za obuku.

Posebna je pozornost posvećena napuštenim sovjetskim vojnim bazama za koje autori procjenjuju da bi ih režim Aleksandra Lukašenka i rusko vojno zapovjedništvo mogli relativno brzo ponovno osposobiti za smještaj dodatnih postrojbi ili raketnih sustava.

Nekoliko zračnih baza s popisa već je odigralo važnu ulogu na početku ruske invazije 2022. godine, kada ih je koristilo rusko ratno zrakoplovstvo tijekom napada na Ukrajinu.

Bjelorusija nije u ratu, ali njezin teritorij ostaje ključan

Iako se bjeloruska vojska nije izravno uključila u borbe u Ukrajini, teritorij te zemlje od početka ruske invazije služi kao platforma za razmještaj ruskih snaga, lansiranje projektila i pripremu vojnika.

Analiza se u velikoj mjeri oslanja na izvješće Međunarodne mreže za strateško djelovanje u području sigurnosti (iSANS), prema kojem bjeloruski vojni poligoni omogućuju ruskim i bjeloruskim snagama uvježbavanje zapovijedanja, logistike, protuzračne obrane, komunikacija i vojnog željezničkog prometa.

Analitičari iSANS-a navode da su u lipnju ove godine vojne strukture integrirane u sustav upravljanja bjeloruskim željeznicama, što bi moglo dodatno ubrzati vojnu logistiku i premještanje postrojbi.

Nema znakova skore ofenzive

Unatoč tome, trenutačne procjene ne upućuju na to da Rusija priprema novu veliku ofenzivu iz Bjelorusije.

Prema podacima iSANS-a, početkom srpnja u Bjelorusiji se nalazilo oko 2200 ruskih vojnika, bez stalno raspoređenih postrojbi ruskog ratnog zrakoplovstva. Na granici s Ukrajinom raspoređeno je oko tisuću pripadnika bjeloruskih snaga, uglavnom sa zadaćom zaštite granice.

U lipnju su bjeloruske postrojbe održale redovite vojne vježbe, uključujući prijelaz rijeke Njemen kod Grodna te odvojene vježbe zračno-desantnih i mehaniziranih snaga. Analitičari ocjenjuju da je riječ o održavanju borbene spremnosti, a ne o pripremama za napad na Ukrajinu.

Bjelorusija se istodobno priprema i za zajedničke vojne vježbe Organizacije ugovora o kolektivnoj sigurnosti (CSTO) 'Neraskidivo bratstvo 2026.' i 'Barijera 2026.', koje bi se trebale održati u listopadu.

Kapacitet postoji, pitanje je političke odluke

Autori analize upozoravaju da najveći problem nije trenutačna namjera nego postojeći vojni kapacitet.

'Bjeloruski poligoni dio su ruske infrastrukturne pričuve koja omogućuje brži prihvat vojnika, njihovu koordinaciju, logističku potporu i eventualno daljnje raspoređivanje', navodi iSANS.

Drugim riječima, iako trenutačno nema dokaza da je u Bjelorusiji formirana velika ruska udarna skupina za napad na Ukrajinu, infrastruktura potrebna za takvu operaciju već postoji i mogla bi se relativno brzo aktivirati.

U međuvremenu Bjelorusija nastavlja jačati vlastite snage. U blizini Gomelja, oko 40 kilometara od ukrajinske granice, formira se 37. zasebna zračno-desantna brigada u sastavu Snaga za specijalne operacije.

Jedna bojna već je ustrojena, dok se tijekom 2026. planira formiranje druge bojne te topničkih, protuzračnih i izviđačkih postrojbi. Stalna baza trebala bi biti dovršena 2027. godine, a financiranje vojarne i poligona osigurano je najmanje do 2028.