Dok Ukrajina posljednjih mjeseci intenzivira napade duboko unutar ruskog teritorija, Putin je neočekivano poručio da bi se rat mogao približavati kraju, što dio analitičara tumači kao znak rastuće nervoze u Moskvi, piše Independent u svojoj analizi.

Istodobno, ruski predsjednik izazvao je iznenađenje prijedlogom da bivši njemački kancelar Gerhard Schröder postane europski posrednik u eventualnim pregovorima. Ideja je brzo odbačena u Bruxellesu, ponajviše zbog Schröderovih dugogodišnjih bliskih veza s Kremljem i ruskim energetskim kompanijama poput Gazproma.

Visoka predstavnica EU-a za vanjsku politiku Kaja Kallas jasno je odbacila mogućnost takvog scenarija.

‘Jasno je zašto Putin želi upravo njega. To bi značilo da sjedi na obje strane pregovaračkog stola’, poručila je Kallas.

Ukrajina sve sigurnija u svoje sposobnosti

Prema procjenama zapadnih analitičara, posljednjih mjeseci vidljiv je rast samopouzdanja unutar ukrajinske vojske. Tijekom zime Ukrajina je dodatno razvila sposobnosti ratovanja dronovima i pojačala napade na logističke i vojne ciljeve unutar Rusije.

Ukrajinske snage posljednjih mjeseci gađale su rafinerije, skladišta streljiva, zapovjedna mjesta i vojne aerodrome čak više od tisuću kilometara unutar ruskog teritorija. Kijev tvrdi da je samo ove godine broj napada srednjeg dometa na rusku logistiku porastao za čak 400 posto.

Prema podacima ukrajinskog ministarstva obrane, pogođeno je 65 logističkih i skladišnih centara, 33 lokacije povezane s dronovima te 17 zapovjednih točaka.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski posljednjih mjeseci sve otvorenije pokušava pokazati da Ukrajina više nije samo zemlja koja se brani, nego i važan sigurnosni partner Europe.

Ruska vojska pod pritiskom

Analitičari smatraju da je cilj Ukrajine iscrpiti rusku vojsku bez izravnih frontalnih napada. Posebno se ističu napadi na logistiku i sustave zapovijedanja, kojima Kijev pokušava poremetiti funkcioniranje ruske vojske.

Prema navodima ukrajinskih izvora, ruske obitelji dobivaju oko 165 tisuća dolara odštete za poginule vojnike. Ako bi Ukrajina doista uspjela ostvariti cilj od 50 tisuća ruskih žrtava mjesečno, to bi Moskvu stajalo više od osam milijardi dolara mjesečno.

‘Na fronti je Putin podbacio i strateški gubi. Ukrajina sada izvodi sve više dubinskih udara unutar Rusije, što je vrlo ponižavajuće za Kremlj’, rekao je Oleksandr Merežko, predsjednik odbora za vanjsku politiku ukrajinskog parlamenta.

Putinove parade više nisu demonstracija moći

Rat je promijenio i simboliku u samoj Rusiji. Tradicionalna vojna parada 9. svibnja u Moskvi ove je godine održana uz pojačane sigurnosne mjere i tek nakon dogovorenog primirja s Ukrajinom.

Zelenski je pritom ismijao Kremlj objavom koordinata Crvenog trga i simboličnom naredbom svojim snagama da poštuju prekid vatre, u maniri kakvu inače koristi rusko vodstvo.

Analitičari smatraju da Moskva ozbiljno strahuje od mogućnosti ukrajinskih udara na samu rusku prijestolnicu.

Europa mijenja ton prema Moskvi

Dok je administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa posljednjih mjeseci pokazivala veću spremnost za razgovore s Moskvom, europske države zauzimaju tvrđi stav prema Kremlju.

Kaja Kallas upozorila je da Europa ne smije moliti Rusiju za pregovore.

‘Ne smijemo se ponižavati i moliti ih za razgovore. Trebamo ih dovesti u poziciju da prijeđu s glume pregovora na stvarne pregovore’, rekla je.

Stručnjaci smatraju da Europa sada može nastupati odlučnije upravo zato što Ukrajina pokazuje sve veći vojni zamah.

Gregoire Roos iz londonskog Chatham Housea ističe da je Ukrajina postala jedno od najinovativnijih središta vojne industrije u Europi.

‘Ukrajina se više ne predstavlja samo kao žrtva, nego kao pružatelj sigurnosti. Zelenski sada izvozi ukrajinsko iskustvo s dronovima, a interes za suradnju pokazuje gotovo 20 država’, rekao je Roos.