Don Anton Šuljić izrazio je zadovoljstvo prvim koracima novog Svetog Oca, naglasivši kako u njegovim govorima i nastupu vidi kombinaciju iznenađenja i ispunjenja očekivanja.

“On je i iznenađenje i ispunjenje nekih nada. Njegovi govori i naglasci ukazuju na to da će biti papa kontinuiteta, ne samo s papom Franjom, već i s papama do Lava XIII.”, rekao je Šuljić, naglašavajući simboličku važnost izbora imena koje ukazuje na želju za povezivanjem papinskog naslijeđa kroz povijest, prenosi HRT.

Dodao je da Lav XIV. već pokazuje atribute svjetskog duhovnog vođe, ističući da “velike države često zagovaraju samo svoje interese, a papa to ne čini”, čime postaje univerzalni promicatelj jedinstva i čovječnosti. Prema njegovim riječima, novi papa posjeduje kvalitete kao što su otvorenost za dijalog, poniznost, sposobnost slušanja te inkluzivnost.

Uz to, u svojim ranim istupima jasno iskazuje spremnost da progovori o izazovima koji pogađaju cijelo čovječanstvo, među kojima su migracijska kriza i nepravde u društvu.

Crkva i suvremena pitanja: Tehnologija i društvo

Novinar Darko Pavičić ukazao je na to da novi papa već u startu pokazuje da nastavlja idejno nasljeđe Lava XIII., no kroz prilagodbu suvremenim izazovima. “On već govori o umjetnoj inteligenciji, i to vrlo konkretno, naglašavajući da ona mora služiti čovjeku iz antropološke perspektive Crkve. Ako se AI otme kontroli, papa je spreman ući u konfrontaciju”, rekao je Pavičić.

Komunikolog Božo Skoko istaknuo je kako Lav XIV. nosi osobit pečat autentičnosti, ali i da utjelovljuje osobine svojih prethodnika. “On je po obrazovanju matematičar, što se vidi u preciznosti izričaja. Po stilu komunikacije i toplini podsjeća na Ivana Pavla II., a po socijalnoj osjetljivosti na Franju. Njegova spremnost na djelovanje u međunarodnim odnosima približava ga Pavlu VI.”, rekao je Skoko.

On zaključuje kako će papina služba biti usmjerena na konkretna djelovanja u borbi protiv globalnih problema poput siromaštva, migracija i sukoba, dodajući: “U svijetu gdje politički lideri sve češće gledaju samo vlastite interese, Papa donosi svježinu, jasnoću i univerzalnu brigu za dostojanstvo svakog čovjeka”.

Poruke mira i dijaloga

Šuljić se osvrnuo i na Papinu poruku tijekom molitve "Kraljice neba", koju je ocijenio iznimno snažnom, osobito zbog dijela u kojem se nadovezao na apel pape Franje za prestanak ratova. “Papa razoružava riječi, kako je rekao za Dan medija. Od komunikacije kreće mir, a on gradi mostove i pokreće procese. To je najteže, ali oni donose plodove”, istaknuo je Šuljić.

Prema njegovu mišljenju, Lav XIV. možda neće izravno dovršiti sve započete reforme pape Franje, ali će ih nastaviti u vlastitom duhu, jačajući mirotvornu dimenziju Katoličke crkve.

Vatikan kao politički faktor

Pavičić je dodatno naglasio kako pontifikat ima i političku dimenziju koja se često zanemaruje, istaknuvši važnost papinske prisutnosti u globalnoj areni. “Kad je papa Franjo bio u bolnici, osjetilo se što znači kad svijet ostane bez funkcionalnog pape. To pokazuje koliko je papinstvo važno”, rekao je.

Ukazao je i na Lavovu aktivnu uključenost u aktualne međunarodne sukobe, poput rata u Ukrajini, situacije u Gazi te odnosa Indije i Pakistana, što govori o njegovoj informiranosti i volji za djelovanje.

“On ima funkciju, ali i aparat. Vatikanska diplomacija je jedna od najučinkovitijih u svijetu. A budući da je Papa bio prefekt Dikasterija za biskupe, poznaje crkvenu strukturu diljem svijeta i može djelovati vrlo kapilarno”, dodao je Pavičić.

Američki papa nasuprot američkoj politici

Božo Skoko je, osvrćući se na ulogu pape Lava XIV. kao Amerikanca, istaknuo da njegova osobnost i pristup predstavljaju kontrast američkom političkom diskursu oličenom u Donaldu Trumpu. “S jedne strane imamo velik ego, osobu koja ne sluša i nameće mišljenja, a s druge strane papu koji je ponizan, otvoren i čovjek dijaloga. Lav XIV. već je kao biskup kritizirao Bijelu kuću”, rekao je.

Skoko smatra kako kardinali možda nisu slučajno izabrali upravo “najskromnijeg među američkim kardinalima”.

"Kad Amerika ruši savezništva i okreće leđa demokraciji, miru i dijalogu, dolazi papa Amerikanac koji to može neutralizirati. Neće on kritizirati Trumpa izravno, ali svojom pojavom, riječima i politikama može utjecati na američki establishment”, zaključio je.

Novi ekumenski koraci i odnos prema Hrvatskoj

Papa Lav XIV. najavio je i putovanje u Niceju povodom 1700. obljetnice Prvog ekumenskog sabora, čime potvrđuje nastavak puta pomirenja među kršćanima, koji je započeo papa Franjo. “To je nešto što je zapravo bilo obećano papi Franji, ali Lav XIV. sada preuzima tu inicijativu. Jasno je da katolička Crkva tu mora sudjelovati jer se radi o velikom ekumenskom susretu”, rekao je don Anton Šuljić.

Uz pravoslavne crkve, papa će također graditi odnose i s protestantskim zajednicama, pri čemu mu je od pomoći njegovo pripadništvo augustinskom redu.

Šuljić vjeruje da će papa biti ključan u izgradnji mostova između unutarcrkvenih frakcija – između tradicionalista i reformista. Također je podsjetio na njegov angažman u Perugiji te suradnju s njemačkom biskupskom konferencijom.

Darko Pavičić je komentirao mogućnost Papinog posjeta Hrvatskoj, spomenuvši da je još kao kardinal prihvatio poziv da dođe u Zagreb na svetkovinu Majke Božje od Kamenitih vrata 2026. godine.

“Sadašnji papa već je kao kardinal bio pozvan u Zagreb za svetkovinu Majke Božje od Kamenitih vrata 2026. godine. Pozivnicu je tada prihvatio, a i nadbiskup Kutleša i kardinal Bozanić potvrdili su da je pokazao interes”, rekao je Pavičić.

Smatra da postoji realna mogućnost dolaska, kao i napredak u procesu kanonizacije blaženog Alojzija Stepinca. “On je kanonski pravnik i sve je već pravno jasno. Uz to, hrvatskim biskupima potrebna je snažna povezanost s Vatikanom. Novi papa može donijeti upravo tu potrebnu stabilnost i podršku”, zaključuje Pavičić.

'Čovjek iz puka, ali nije populist'

Govoreći o Papinim sposobnostima komunikacije, Božo Skoko je naglasio da Lav XIV. dolazi u trenutku kada se Katolička crkva snažno širi na afričkom i azijskom kontinentu, a istovremeno stupa u dijalog s mlađim generacijama, uključujući i tzv. generaciju Z.

Prisjetio se i njegovog prvog pojavljivanja na balkonu bazilike svetog Petra: “Tih 20–30 sekundi tišine, smiješka i pogleda prema okupljenima, pokazali su njegovo ljudsko lice. Oči su mu zasuzile, dlanovi se znojili – bio je svjestan težine trenutka. No istodobno je bio pripremljen: rukom je napisao prvi govor, nije htio improvizirati”.

Skoko zaključuje da je riječ o komunikatoru koji zrači toplinom, iskrenošću i blizinom, ali bez upadanja u populizam: “On je čovjek iz puka, ali nije populist. Spojio je tradiciju i suvremenost. S jedne strane je naslijedio moderni duh pape Franje, a s druge strane vraća papinsku simboliku”.

Sugovornici su se složili kako Papino rukovanje s novinarima – “svakome je pružio obje ruke” – evocira sjećanja na Ivana Pavla II.