Hrvatski službeni izvori ne osporavaju ubojstva, paljevine i pljačke, žrtve kojih su bile osobe srpske nacionalnosti, ali se ti zločini, mada su počinjeni za vrijeme i neposredno poslije operacije 'Oluja', radije tretiraju kao obična ubojstva, a ne kao ratni zločini. Prema podacima Državnog odvjetništva, u 'Oluji' je ubijeno 214 osoba, koje su 'žrtve kaznenog djela ubojstva ili ratnih zločina'.

Nasuprot tome, nevladina udruga Hrvatski helsinški odbor za ljudska prava navodi brojku od 667 civila, a srpski Veritas tu brojku gotovo utrostručuje tvrdnjom da su u 'Oluji' poginule 1.934 osobe, od kojih su 1.196 civili. Haški sud, koji je oslobodio odgovornosti hrvatske generale Antu Gotovinu, Mladena Markača i Ivana Čermaka za zločine počinjene tijekom, ali i nakon operacije 'Oluja', navodio je brojku od 150 do 170 ubijenih.

Bez obzira na to čiji od navedenih podataka najviše odgovaraju istini, krivce za nevine ljudske žrtve treba pronaći, procesuirati i kazniti.

No po pitanju procesuiranja osoba odgovornih za ratne zločine postoje oprečna mišljenja. Nevladine udruge predvođene Documentom prozivaju Državno odvjetništvo zbog nekažnjavanja ili preblagog kažnjavanja počinitelja zločina nad hrvatskim Srbima. Voditeljica Documente - Centra za suočavanje s prošlošću Vesna Teršelič poručila je 3. kolovoza 2014. godine iz Dvora s Komemorativnog obilježavanja ubijenih i nestalih Srba u tijeku i nakon vojno-redarstvene akcije 'Oluja' da je proces ekshumacija na poznatim lokacijama kao i identifikacija nedopustivo spor. Hrvatska mora iznaći načina za pamćenje svih ubijenih civila i zarobljenih vojnika. Trebamo ih se sjetiti sa žaljenjem jer je to preduvjet za izgradnju međuetničkog povjerenja koje je nakon svih posljednjih negativnih događanja zaustavljeno.

Dragan Pjevač u ime Koordinacija srpskih udruženja porodica nestalih i ubijenih u bivšoj Jugoslaviji (Beograd) ustvrdio da je tijekom i nakon 'Oluje' ubijeno više od 1.200 srpskih civila, a da je do sada samo jedan čovjek osuđen.

Državno odvjetništvo potpuno odbacuje primjedbe da se ne procesuiraju ratni zločini počinjeni tijekom operacije 'Oluja' i nakon nje. Ističu da je samo u vezi s kaznenim djelima počinjenima za vrijeme 'Oluje' i neposredno nakon nje podneseno bilo 6.390 prijava protiv poznatih i nepoznatih osoba, a među njima prijavljeno je 439 pripadnika oružanih snaga. Do 2012. godine navode da je osuđeno 2380 osoba. Većina postupaka odnosi se na djela protiv imovine, masovne paleži, te za ubojstva, a u manjem broju odnosi se na ratne zločine.

Kako bi se izbjeglo licitiranje žrtvama ratnih zločina na području bivše Jugoslavije, pokrenuta je Inicijativa REKOM, koja je jedinstvena u međunarodnom sudskom sustavu i traženju mira, jer omogućuje da više država koje su bile u sukobu zajednički nađu rješenje koje će priznati i ispraviti ratne nepravde. Među glavnim ciljevima REKOM-a jest utvrđivanje činjenica o ratnim zločinima i drugim teškim kršenjima ljudskih prava počinjenim na teritoriju nekadašnje SFRJ u razdoblju od 1. siječnja 1991. do 31. prosinca 2001. te priznavanju nepravde nanesene žrtvama u cilju izgradnje kulture solidarnosti i suosjećanja među narodima na ovim prostorima. Inzistira se na prikupljanju što iscrpnijih podataka o počinjenim zločinima i njihovim žrtvama. Usto, naglasak je stavljen na preporučivanje mjera koje se odnose na sprečavanje ponavljanja kršenja ljudskih prava, kao i prava na reparacije za žrtve.

Podsjetimo, 5. kolovoza 1995. godine tijekom akcije 'Oluja' za samo 84 sata hrvatske vojne i redarstvene snage oslobodile su nešto manje od 10.500 četvornih kilometara, odnosno gotovo petinu države, što je utjecalo na završetak rata u BiH te mirnu reintegraciju Podunavlja u ustavno-pravni poredak Hrvatske. U 'Oluji' su poginula 174 hrvatska vojnika i redarstvenika, a više od 1.400 ih je ranjeno.

U svojoj čestitki premijer Zoran Milanović zahvalio je braniteljima na njihovom junaštvu, hrabrosti i žrtvi, ali i svim hrvatskim građanima na njihovu doprinosu u obrani naše države i slobode.
'Zauvijek se moramo sjećati koliko nam je boli, suza i patnje zadao taj nametnuti rat, kako bismo znali odbaciti svaku mržnju i netrpeljivost i zlo koje donose i ujedinjeno graditi budućnost tolerancije, slobode i trajnoga mira', naglasio je Milanović.

Povodom obilježavanja 19. godišnjice ekipe Ministarstva branitelja i Ministarstva obrane Republike Hrvatske pitale su (više i manje poznate) građanke i građane iz raznih gradova što za njih znači 'Oluja'. Odgovori su bili sljedeći: ponos, sloboda, kraj rata, jedinstvo, hrvatska samostalnost, novi život, pobjeda…