Kineski predsjednik Xi Jinping ovog će tjedna u Pekingu ugostiti ruskog predsjednika Vladimira Putina, samo četiri dana nakon posjeta američkog predsjednika Donalda Trumpa kineskoj prijestolnici
Putin u Kinu stiže u utorak navečer, a sastanak s Xijem predviđen je za srijedu ujutro, potvrdio je novinarima pomoćnik Kremlja Jurij Ušakov. Dvojica čelnika trebala bi razgovarati o svim aspektima bilateralnih odnosa, uključujući i dugo najavljivani plinovod Moć Sibira 2, projekt koji bi dodatno produbio energetsku povezanost Moskve i Pekinga, prenosi Guardian.
Uoči sastanka Xi i Putin razmijenili su, kako prenose kineski državni mediji, čestitke. Xi je pritom u pismu poručio da se suradnja Rusije i Kine 'kontinuirano produbljuje i učvršćuje', podsjetivši da se ove godine obilježava 30 godina strateškog partnerstva dviju zemalja.
Kineski državni tabloid Global Times ocijenio je da se Peking 'ubrzano profilira kao središte globalne diplomacije', istaknuvši kako je iznimno rijetko da jedna država u razmaku od samo tjedan dana ugosti američkog i ruskog predsjednika.
Odnosi Pekinga i Moskve
Bliski odnosi Pekinga i Moskve već godinama brinu Zapad, posebice nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine. Zapadni diplomati i analitičari smatraju da su kineska gospodarska i diplomatska potpora pomogle Rusiji održati ratni stroj, dok su trgovinski odnosi dviju država od početka rata dosegnuli rekordne razine.
Kina danas kupuje više od četvrtine ukupnog ruskog izvoza, a posebno važnu ulogu imaju energenti. Velike kineske kupnje ruske nafte Moskvi su donijele stotine milijardi dolara prihoda potrebnih za financiranje rata u Ukrajini. Prema podacima organizacije Centre for Research on Energy and Clean Air, Peking je od početka rata kupio više od 367 milijardi dolara ruskih fosilnih goriva.
Istodobno, Kini je ruska energija postala još važnija zbog nestabilnosti na Bliskom istoku i poremećaja u transportu nafte kroz Hormuški tjesnac, ključnu svjetsku pomorsku rutu za energente.
Iako su odnosi Kine i Rusije posljednjih godina jedna od glavnih tema zapadnih diplomacija, rat u Ukrajini nije bio u fokusu prošlotjednih razgovora Trumpa i Xija u Pekingu. Kinesko priopćenje tek je usputno spomenulo 'ukrajinsku krizu', dok američka strana Ukrajinu uopće nije navela.
Glavne teme američko-kineskih razgovora bili su trgovina, Tajvan i situacija na Bliskom istoku. Trump je nakon sastanka izjavio kako se Kina slaže s njim o važnosti ponovnog otvaranja Hormuškog tjesnaca.
Xi je, pak, upozorio Trumpa na pitanje Tajvana, istaknuvši da bi nepravilno upravljanje tim pitanjem moglo dovesti do ozbiljnog sukoba. Trump je nakon odlaska iz Pekinga rekao da još nije odlučio hoće li odobriti paket američkog naoružanja za Tajvan vrijedan nekoliko milijardi dolara.
Za Peking bi eventualno zaustavljanje isporuke oružja predstavljalo veliku diplomatsku pobjedu. Kina već desetljećima tvrdi da Tajvan smatra svojim teritorijem, iako se većina stanovnika tog samoupravnog otoka protivi kineskoj kontroli.
Joseph Webster iz američkog think-tanka Atlantic Council ocijenio je da bi upravo Tajvan mogao biti 'skrivena tema' susreta Xija i Putina. Prema njegovoj analizi, Kina želi dodatno osigurati opskrbu energijom u slučaju mogućeg budućeg sukoba oko Tajvana.
Rusija pritom snažno pritišće Peking da ubrza realizaciju plinovoda Moć Sibira 2, koji bi kapacitet plinske mreže između dviju zemalja povećao za dodatnih 50 milijardi kubičnih metara godišnje.