Nakon što je Srbija među zemljama bivše Jugoslavije pokrenula inicijativu za otvaranjem zajedničkim veleposlanstava pretežno u dalekim zemljama kako bi se smanjili troškovi i povećala učinkovitost, ubrzo se javila Slovenija s objašnjenjem da bi to bilo teško izvedivo jer je Slovenija članica Europske unije
Članice Europske unije razvile su brojne međusobne veze, pa i na području diplomatsko-konzularne podrške. Nakon stupanja u članstvo Europske unije i Hrvatska je postala dijelom te iste mreže pogodnosti koje mogu koristiti i građani koji putuju svijetom s hrvatskom putovnicom.
Tako se državljani Republike Hrvatske kao građani Europske unije mogu za konzularnu pomoć i zaštitu obratiti diplomatskoj misiji ili konzularnom uredu druge države članice Unije u trećoj državi, pod uvjetom da u toj trećoj državi nema diplomatske misije ili konzularnog ureda Republike Hrvatske, navode iz Ministarstva vanjskih i europskih poslova. Naprimjer, ako za vrijeme hadža zapnete u Saudijskoj Arabiji gdje naša zemlja nema diplomatsko-konzularnih predstavništava, slobodno se za pomoć možete obratiti veleposlanstvu bilo koje druge članice Europske unije.
Iz MVEP-a napominju da su odnosi o zaštiti državljana EU putem diplomatskih i konzularnih predstavništava uređeni Odlukom Europskog vijeća davne 1995 . godine.
Konkretno je propisano da se pružanje konzularne zaštite odnosi na pomoć u slučaju smrti, ozbiljne nezgode ili teške bolesti, u slučaju uhićenja ili zadržavanja u pritvoru, na pomoć žrtvama okrutnog zločina te na pomoć i repatrijaciju državljana Unije koji su se našli u nevolji.
'U slučajevima evakuacije s područja trećih država preporuka je da se hrvatski državljani obrate hrvatskom Ministarstvu vanjskih i europskih poslova ili teritorijalno najbližem veleposlanstvu Republike Hrvatske, a Ministarstvo će u suradnji s nadležnim tijelima drugih država članica EU dogovarati način i rute evakuacije', poručuju iz MVEP-a.
