veliki gubitak

Šterc: U ovom popisu je dio fiktivnog stanovništva. Postoje tri kategorije

  • Autor: I. Ba.
  • Zadnja izmjena 14.01.2022 19:46
  • Objavljeno 14.01.2022 u 19:46
Stjepan Šterc

Stjepan Šterc

Izvor: Pixsell / Autor: Marko Prpic/PIXSELL

'Popis 2011. je potvrdio fiktivno stanovništvu. U ovom popisu se popisao dio fiktivnog stanovništva. Naše su procjene da je u 3 890 000 ljudi barem popisano do 50 tisuća fiktivnog stanovništva', osvrčući se na popis stanovništva komentira demograf Stjepan Šterc

'To je jednostavno izračunati kad se promatra prirodni pad između dva popisa stanovništva i kad se gleda odlazak, ne ovo što je prikazano negativna migracijska bilanca. To se dogodilo jer se dio stanovništva koji je ušao u Hrvatsku, ne popisuje u popisu kao stalno stanovništvo pa je razlika veća', komentirao je za RTL Danas demograf Stjepan Šterc.

Dodao je kako je hrvatska javnost naučena slušati stavove političara.

'Što se tiče njih, moram priznati da nisam bio u gorem razdoblju tretiranja znanstvenog sustava nego što je sad. Gotovo da nas ne uključuju u ništa. Sve što istražujemo, povezujemo, to ih ne zanima. Cijela slika Hrvatske se čini kao da je Hrvatska praktički politički okupirana. Sve odluke se donose po političkom osjećaju gotovo da nema znanstvene logike', rekao je ovaj demograf.

Šterc je objasnio i što je fiktivno stanovništvo te da postoje tri kategorije. 

'To je stanovništvo koje je napustilo Hrvatsku nakon '90., koje ima dokumente i koje se ne popisuje kao stalno stanovništvo. To je stanovništvo koje je napustilo Hrvatsku u novije vrijeme, nije se odjavilo, te stanovništvo iz susjedne BiH koje ima dvojno državljanstvo i može se popisivati u jednoj i drugoj zemlji. S obzirom na metode popisivanja, moguće je to napraviti kroz posredno popisivanje, dakle jedan odgovara za nekoliko članova za koje se ne zna jesu li fizički u Hrvatskoj, a drugo je namjera gdje netko tko dođe u RH izjavi da će tu biti godinu dana i upisuje se kao stalni stanovnik Hrvatske', kazao je.

Šterc je kazao i što bi trebalo napraviti. Istaknuo je kako moramo uvesti revitalizacijske modele. Napomenuo je kako je prvi vezan uz klasičnu populacijsku politiku, poticanje rađanja te bi tu trebalo slijediti mađarski model. 

'Prvo što se treba uvesti je poticanje bračnost, gotovo 80 posto djece se rađa iz brakova, treba usmjeriti kreditne linije prema mladim ljudima koji zasnivaju obitelj. Drugi model koji se mora uvesti odmah jer time počinje revitalizacija, a to je selektivna imigracija. Kroz nju Hrvatska može dobiti mlado stanovništvo, ali se za oba modela moraju složiti poticani modeli', kazao je Šterc.

Na pitanje ako se ne posluša demografe što će se događati, Šterc je kazao, ako se muk političkog sustava nastavi, da možemo izgubiti kroz 10 godina gotovo 500 tisuća ljudi.

'Velik je gubitak prirodni nestanak Hrvatske, on je 160 tisuća osoba, ovi ostali koji su napustili Hrvatsku u nekoj normalnoj razvojnoj koncepciji države mogu biti hrvatsko bogatstvo kao što su to bogatstvo u nekim drugim zemljama koje imaju više stanovnika u iseljeništvu nego domicilnom prostoru', kazao je Šterc.

Pratite nas na društvenim mrežama:

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!