Kuća ljudskih prava Zagreb u ponedjeljak je objavila publikaciju 'Ljudska prava u Hrvatskoj: Pregled stanja za 2017. godinu', koja pruža uvid u najvažnija kršenja, sistemske probleme, izazove i prijepore vezane uz zaštitu i promicanje ljudskih prava u prošloj godini.

Izvještaj je nastao na temelju cjelogodišnjeg promatranja i 60 intervjua provedenih s pojedincima iz 46 organizacija civilnog društva te članova akademske zajednice. Kako stoji u sažetku, niti u 2017. godini nije zabilježen značajniji napredak koji bi preokrenuo negativan trend društvene relativizacije i političke marginalizacije ljudskih prava.

Zbog dugogodišnje opterećenosti gospodarstva brojnim strukturnim problemima te stagnacije socioekonomskih prilika otežano je i ostvarivanje socijalnih i ekonomskih prava svih građana, a što osobito pogađa ranjive skupine i mlade. Atipični oblici zapošljavanja, kao i mjere aktivne politike za zapošljavanje mladih, izvor su brojnih zloupotreba koje poslodavci koriste kako bi ojačali svoju konkurentnost na tržištu.

Autore izvještaja zabrinjava i to što se ni u 2017. godini nije krenulo u izradu novog Nacionalnog programa zaštite i promicanja ljudskih prava te Nacionalne politike za ravnopravnost spolova.

Što se vjerskih prava i sloboda tiče, u izvještaju stoji kako je i dalje prisutna diskriminacija manjinskih vjerskih zajednica jer nije riješen problem njihove registracije te pitanje vjeronauka u osnovnim školama, odnosno alternativa za djecu koja ga ne pohađaju, kao ni podzastupljenost manjinskih vjerskih zajednica u programskom sadržaju HRT-a.

U prošloj se godini nastavilo i sužavanje medijskih sloboda, što se očitovalo zabilježenim slučajevima prijetnjama smrću, napada i zastrašivanja novinara, kao i velikim brojem sudskih tužbi. Kao posljedica takvog stanja javljaju se cenzura, autocenzura i ugroza slobode medija.

Problemi postoje i u sferi pravosuđa, a tu se posebno ističu kršenje prava na suđenje u razumnom roku, provođenje efektivnih istraga i pristup sustavu besplatne pravne pomoći.

Značajan problem predstavlja i gospodarenje otpadom, koje se ne odvija po propisanim standardima te dovodi do ugroze kvalitete života, zdravlja i sigurnosti stanovništva.

U sustavu obrazovanja primijećeno je sve veće socijalno raslojavanje te značajna regionalna neujednačenost u dostupnosti i kvaliteti ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja. Također, usvajanje kurikularne reforme i dalje je obilježeno netransparentnošću i političkim sukobima.

Problemi pacijenata pak najviše se očituju u neujednačenoj kvaliteti primarne zdravstvene zaštite zbog relativno malo liječnika obiteljske medicine i nedostatka određenih zdravstvenih stručnjaka.

Prava žena, ističu autori, posebno su ugrožena jačanjem diskursa ultrakonzervativnih grupa čiji su pritisci usmjereni protiv ratifikacije Istanbulske konvencije te prava na siguran i legalan pobačaj. Plasiranje dezinformacija o rodu, spolu i seksualnoj orijentaciji u kontekstu ratifikacije Istanbulske konvencije negativno je utjecalo i na ostvarivanje ljudskih prava LGBTIQ osoba, zaključuje se u izvješću.

Nadalje, beskućnici još uvijek nisu prepoznati kao ranjiva skupina. I dalje nedostaje prihvatilišta za beskućnike, kao i smještajnih kapaciteta unutar onih postojećih.

Navodi se i kako su se prošle godine srozala prava izbjeglica, naime sve su češća bila nezakonita protjerivanja izbjeglica, nasilje na granicama i onemogućavanje osoba u traženju međunarodne zaštite. Prava manjina krše se u segmentu prava na prednost u zapošljavanju pod jednakim uvjetima pripadnika nacionalnih manjina te uporabe jezika i pisma nacionalnih manjina.