Tajland i Kambodža više od stoljeća međusobno si osporavaju suverenitet nad raznim nedemarkiranim točkama duž njihove kopnene granice duge 817 kilometara, a koju prvi put kartirala Francuska 1907. godine, kada je Kambodža bila njezina kolonija. Ta karta, koju je Tajland kasnije osporavao, temeljila se na sporazumu da će granica biti određena duž prirodne razdjelnice voda između dviju zemalja.

Godine 2000. one su pristale osnovati zajedničku graničnu komisiju radi mirnog rješavanja neslaganja, ali je napredak bio vrlo ograničen. Zahtjevi zbog vlasništva nad povijesnim mjestima podigli su nacionalističke tenzije između dviju zemalja. Godina 2003. bila je ključna jer su tada pobunjenici zapalili tajlandsko veleposlanstvo i tvrtke u Phnom Penhu zbog navodne izjave slavne osobe iz Tajlanda koja je dovodila u pitanje nadležnost Kambodže nad hramom Angkor Wat, piše Reuters.

Središte spora je hinduistički hram

Hinduistički hram iz 11. stoljeća, nazvan Preah Vihear, ili Khao Phra Viharn u Tajlandu, bio je središte spora desetljećima, pri čemu su i Bangkok i Phnom Penh polagali povijesno vlasništvo nad njim. Međunarodni sud pravde dodijelio je hram Kambodži 1962. godine, ali je Tajland nastavio tvrditi da ima pravo na okolno zemljište. Napetost se povećala 2008. godine, nakon što je Kambodža pokušala uvrstiti hram Preah Vihear na UNESCO-v popis svjetske baštine, što je dovelo do sukoba u idućih nekoliko godina i najmanje dvanaest smrtnih slučajeva, uključujući tjednu razmjenu artiljerijske vatre 2011.

Dvije godine kasnije Kambodža je zatražila tumačenje presude iz 1962., a Međunarodni sud pravde ponovno je presudio u njezinu korist, rekavši da joj zemljište oko hrama također pripada i naloživši povlačenje tajlandskih vojnika.

Unatoč povijesnom rivalstvu, trenutne vlade Tajlanda i Kambodže imaju tople odnose, dijelom zbog bliskih veza između njihovih utjecajnih bivših vođa, tajlandskog Thaksina Shinawatre i kambodžanskog Hun Sena, čija su kći i sin sada premijeri svojih zemalja. Thaksin Shinawatra i Hun Sen i dalje su aktivni u politici.

No nacionalistički osjećaji porasli su u Tajlandu nakon što su konzervativci prošle godine doveli u pitanje plan vlade da pregovara s Kambodžom o zajedničkom istraživanju energetskih resursa u nedemarkiranim pomorskim područjima, upozoravajući da bi takav potez mogao dovesti do gubitka otoka Koh Kood u Tajlandskom zaljevu. Napetosti su porasle i u veljači, kada je grupa Kambodžana, u pratnji vojnika, pjevala svoju himnu u još jednom drevnom hinduističkom hramu koji obje zemlje smatraju svojim, Ta Moan Thomu, prije nego što su ih zaustavili tajlandski vojnici.

Tajlandska premijerka zalaže se za mirno rješenje

Problem je to za tajlandsku premijerku Paetongtarn Shinawatru, čija se vlada suočava s brojnim izazovima na domaćem planu, uključujući usporavanje gospodarstva pod pritiskom visokih američkih carina. Međutim tajlandska vojska pojačala je retoriku izjavama koje se razlikuju od pomirljivog tona vlade, izražavajući spremnost na 'operaciju visokog intenziteta' ako suverenitet zemlje bude ugrožen. Paetongtarn je kasnije podržala vojsku, ali je naglasila da je mirno rješenje sporova prioritet Tajlanda. Ova miješana poruka naglašava složenu povijest između bogate obitelji Shinawatra i monarhističke vojske, a koja je srušila njihove vlade 2006. i 2014. godine.

Nakon sukoba 28. svibnja obje su zemlje brzo obećale ublažiti napetosti, spriječiti daljnje sukobe i potražiti dijalog pomoću zajedničke granične komisije na sastanku planiranom za 14. lipnja. Susjedi su izdali diplomatski oblikovane izjave s obvezama za mir, ali uz obećanja o zaštiti suvereniteta, dok su njihove vojske mobilizirane blizu granice, što izaziva zabrinutost zbog mogućeg novog sukoba.

Kambodža je pak izjavila da postojeći mehanizmi ne funkcioniraju i planira pokrenuti sporove zbog četiri granična područja Međunarodnom sudu pravde kako bi se riješila 'neriješena i osjetljiva' pitanja koja bi mogla pogoršati napetosti. Tajland nije priznao presude Međunarodnog suda pravde u tom sporu i želi ga riješiti bilateralno.