Južna Koreja dobila je novog predsjednika – Lee Jae-myung odnio je uvjerljivu pobjedu na izborima s gotovo 50 posto glasova. No, za razliku od uobičajene prakse, neće imati prijelazno razdoblje. Zbog opoziva bivšeg predsjednika Yoon Suk-yeola odmah preuzima dužnost, i to u trenutku duboke unutarnje i vanjskopolitičke krize
Yoon je prošlog prosinca pokušao proglasiti izvanredno stanje, što je dovelo do njegova rušenja i produbilo političku podjelu u zemlji. U takvom ozračju Lee je obećao jačanje demokracije i ponovno ujedinjenje zemlje. No ti će ciljevi morati pričekati – predsjednika odmah čeka niz hitnih izazova, a prvi dolazi iz Washingtona.
Donald Trump, koji se vratio na mjesto američkog predsjednika, u travnju je uveo 25 posto carina na sav uvoz iz Južne Koreje, i to nakon što ih je uveo za ključne sektore – čelik i automobile. Mnogi u Seulu bili su zatečeni ovim potezom, smatrajući da ih njihov vojni savez sa SAD-om i sporazum o slobodnoj trgovini štite od takvih mjera.
'Ako ove carine stupe na snagu, mogle bi izazvati gospodarsku krizu', upozorio je Moon Chung-in, iskusni savjetnik u Leejevoj Demokratskoj stranci, piše BBC.
vezane vijesti
Pritisak na vojni savez s Amerikom
Gospodarstvo Južne Koreje već pokazuje znakove slabosti – pad aktivnosti i BDP-a u prvom kvartalu ove godine. Stoga je to pitanje postalo prioritet za birače, čak ispred obnove demokratskih institucija.
Trump ne skriva da južnokorejsko-američki savez vidi kroz prizmu transakcije. U objavi na platformi Truth Social, naveo je da je tijekom pregovora o carinama 'raspravljao o plaćanju za vojnu zaštitu koju pružamo', nazvavši to 'lijepim i učinkovitim one-stop shopom'.
U Južnoj Koreji stacionirano je 28.500 američkih vojnika, kao dio dogovora kojim SAD jamči obranu zemlje od Sjeverne Koreje. No Trumpov pristup otvara mogućnost da Washington poveže trgovinske zahtjeve sa sigurnosnim pitanjima.
'Kao prvi zadatak predsjednik Lee treba sastaviti popis 10 razloga zbog kojih je Južna Koreja vrijedan saveznik i zašto se američki novac ovdje isplati', kaže Evans Revere, bivši američki diplomat.
'Kombinacija Trumpa, Leeja i Kine mogla bi stvoriti savršenu oluju. Ako se njih dvojica raziđu u stavovima, to bi moglo destabilizirati cijelu regiju', dodao je.
Pitanje Kine i tajvanskog sukoba
Lee je već najavio kako ne želi da Južna Koreja postane kolateralna žrtva američko-kineskog nadmetanja. Zalaže se za balansirane odnose s Kinom, ključnim trgovinskim partnerom. Više puta izjavio je da se Seul treba držati podalje od mogućeg sukoba oko Tajvana.
'Moramo držati distancu od eventualnog sukoba Kine i Tajvana. Možemo imati dobre odnose s objema stranama', rekao je Lee u televizijskoj debati.
Slično razmišlja njegov savjetnik Moon: 'Zabrinuti smo da će nas Amerika napustiti, ali i da ćemo biti uvučeni u američku strategiju obuzdavanja Kine. Ako nam SAD zaprijeti, možemo im reći da pokupe svoje trupe.'
Nova neizvjesnost sa Sjevernom Korejom
U pozadini ove složene geopolitičke slagalice nalazi se nepredvidivi faktor – Kim Jong-un. Njegov nuklearni program napredovao je, a sankcije su praktički nefunkcionalne zahvaljujući podršci iz Rusije, jer ona dobiva vojnu pomoć iz Sjeverne Koreje za rat u Ukrajini.
Trump je najavio mogućnost obnavljanja pregovora s Kimom. No u Seulu se boje da bi novi dogovor mogao biti na štetu južnokorejske sigurnosti.
'Sjeverna Koreja je sada za volanom. Pitanje je samo koliko će Trump biti spreman riskirati', upozorava Sydney Seiler, bivši američki pregovarač. Postoji bojazan da bi Trump mogao tražiti da se Kim odrekne interkontinentalnih raketa koje prijete SAD-u te da bi zanemario nuklearne projektile usmjerene na Seul. Kim bi zauzvrat mogao tražiti priznavanje Sjeverne Koreje kao nuklearne sile i djelomično povlačenje američkih trupa.
'Ideja da bi povlačenje trupa moglo biti dio dogovora nije više tako nerealna', tvrdi Seiler te ipak naglašava: 'SAD neće ostaviti Južnu Koreju na cjedilu.'
Seul planira u pregovorima s Washingtonom istaknuti svoju stratešku važnost i industrijsku snagu. Hyundai Heavy Industries u Ulsanu, najveće brodogradilište na svijetu, godišnje gradi 40 do 50 brodova, uključujući ratne razarače.
'Problemi s brodogradnjom u SAD-u utječu na njihovu nacionalnu sigurnost. To je jedna od naših najjačih karata', ističe Jeong Woo-maan, strateg u Hyundaijevoj mornaričkoj i brodskoj jedinici.
Bez stajanja
Lee je tijekom kampanje najavljivao da neće žuriti u pregovore s Trumpom. No već prvi dan u uredu pokazuje da si tu sporost ne može priuštiti. Gospodarstvo je na rubu, sigurnosni savez je pod pritiskom, a Pjongjang i Peking pomno prate svaki potez.
'Predsjednik Lee mora brzo djelovati na svim frontovima', zaključuje Revere.
