Govoreći na sigurnosnoj konferenciji u Singapuru prošlog mjeseca, američki ministar obrane Pete Hegseth izjavio je: 'Peking se vjerodostojno priprema za moguću upotrebu vojne sile kako bi promijenio ravnotežu moći u Indo-pacifiku', dodajući da se Pentagon 'preusmjerava prema odvraćanju agresije komunističke Kine', piše Daily Mail.

To bi značilo da bi američke trupe stacionirane u Južnoj Koreji, kao i u Japanu te na pacifičkim otocima Havajima i Guamu, imale ulogu vjerodostojnog odvraćanja Kine od bilo kakvog mogućeg napada na Tajvan. Trenutno je u Južnoj Koreji raspoređeno 28.500 američkih vojnika, u sklopu dugoročne američke obaveze da pomogne u obrani Seula od eventualnog napada iz Sjeverne Koreje.

Reakcija na kineske brodove oko Tajvana

Još nije donesena odluka o broju vojnika koji će biti raspoređeni u Južnoj Koreji u budućnosti, ali svaki raspored bit će optimiziran ne samo za obranu od Pjongjanga, već i za odvraćanje Kine.

No ovaj razvoj događaja mogao bi predstavljati izazov za Južnu Koreju jer se povijesno protivila prisutnosti američke vojske. Također predstavlja izazov za novoizabranog južnokorejskog predsjednika Lee Jae-myunga, a koji je izjavio da želi uspostaviti dijalog sa Sjevernom Korejom uz potporu američkih trupa.

Sve to dolazi nakon što je Kina prošlog mjeseca rasporedila desetke ratnih brodova i zrakoplova kako bi opkolila otok Tajvan u prijetećim velikim vojnim vježbama. Zastrašujuće satelitske snimke također su otkrile ono što se čini kao kineske 'invazijske barže' – golemi pontonski sustavi koji se mogu povezati u mobilne pristanišne platforme te omogućiti desant tisuća vojnika i stotina vozila na obale Tajvana.

Višednevne vojne vježbe prisilile su Taipei da reagira podizanjem borbenih zrakoplova i brodova kako bi obeshrabrili previše revne pripadnike Narodnooslobodilačke vojske (PLA) da ne predstavljaju ozbiljnu prijetnju. No te alarmantne vježbe samo su posljednji dodatak zabrinjavajućem trendu jer Peking postaje sve agresivniji prema svom otočnom susjedu.

Ekspanzionističke ambicije Kine

Kineska komunistička partija (KKP), na čelu s autoritarnim predsjednikom Xi Jinpingom, vidi Tajvan kao odmetnutu pokrajinu koju treba vratiti pod kontrolu Pekinga – silom ako bude potrebno.

Tajvanom upravlja izabrana Demokratska progresivna stranka (DPP) te predvodi demokratsko društvo i nastoji održati bliske veze sa SAD-om, nadajući se da će njegova politička, vojna i ekonomska snaga zadržati Xijeve ekspanzionističke ambicije pod kontrolom.

Američko odvraćanje, ovisnost kineske izvozne ekonomije o Zapadu te visok trošak vojne operacije za zauzimanje Tajvana naveli su većinu analitičara da zaključe kako će Peking vjerojatnije posegnuti za manje izravnim sredstvima da bi izvršio pritisak na Taipei.

No političari, vojni čelnici i industrijski lideri diljem svijeta više ne mogu ignorirati mogućnost punog vojnog sukoba – scenarija koji bi uzdrmao temelje svijeta kaka poznajemo i mogao dovesti do izbijanja trećeg svjetskog rata.

Sada, dok Donald Trump traži od Tajvana da plati više za svoju obranu i pritom ga opterećuje značajnim trgovinskim carinama, raste zabrinutost da bi mogao početi tretirati Taipei – kako je jedan analitičar rekao – 'kao pijuna za trgovinu s Kinom radi ostvarivanja vlastitih interesa'.