SABOR O POLJOPRIVREDI

Soparnik i pršuti na listi autohtonih proizvoda!

19.04.2012 u 11:24

Bionic
Reading

Saborski su zastupnici na početku današnjeg zasjedanja raspravili o Zakonu o oznakama izvornosti, oznakama zemljopisnog podrijetla i oznakama tradicionalnog ugleda poljoprivrednih prehrambenih proizvoda. Iako se radi samo o usklađivanju s europskim direktivama, saborski su zastupnici iskoristili priliku kako bi vladajuće pozvali da potaknu dodatnu zaštitu specifičnih proizvoda

Prema popisu kojeg je zastupnicima iznio ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina u Hrvatskoj trenutačno postoji sedam registriranih autohtonih proizvoda - istarski pršut, varaždinsko zelje, poljički soparnik/zeljanik/uljenak, meso zagorskog purana, lički krumpir te krčki i drniški pršut. Još četiri proizvoda čekaju objavu u Narodnim novinama - ekstra djevičansko maslinovo ulje s Cresa, ogulinski kiseli kupus i zelje, dalmatinski pršut i baranjski kulen, a sedam proizvoda još je u postupku registracije - paški sir, dalmatinska maraska, vodnjansko ekstra djevičansko maslinovo ulje, istarsko ekstra djevičansko maslinovo ulje, djevičansko maslinovo ulje Valalta, ekstra djevičansko maslinovo ulje Tar - Poreč i virovitička paprika.

Svi ti proizvodi prošli su dugotrajan postupak registracije i zaštite na što je u raspravi upozorio i Dragutin Lesar iz Hrvatskih laburista, koji je prema resornom ministru uputio i dvije molbe.

'Siguran sam da bismo danas imali veći popis zaštićenih proizvoda da je bilo davano više znanja, savjeta i pomoći, jer se radi o postupku koji nije brz i jednostavan, a skupine koje imaju pravo podnijeti zahtjev za zaštitu nemaju dovoljno iskustva i znanja da prošire paletu proizvoda. Drugo su troškovi. Troškove postupaka za zaštitu u Hrvatskoj regulira ministar. Svedite ih na minimum i nemojte ljudima nabijati troškove i potičite da što više ovakvih procesa otvaramo', kazao je Lesar

Zakon će podržati i HDZ jer je, kako je kazao Petar Čobanković, od interesa za hrvatsku poljoprivredu.

'Hrvatska je zemlja bogata raznolikošću i svaka regija ima svoje specifičnosti, a dobivanjem ovih oznaka se dobiva važna specifičnost, a to je da nitko u EU ne može proizvoditi iste takve proizvode. Zato trebamo više raditi na tome da idemo u pravcu štićenja hrvatskih proizvoda', kazao je Čobanković


Zastupnici su se i u nastavku bavili poljoprivredom, i to prilikom objedinjene rasprave o Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o Hrvatskoj poljoprivrednoj komori te o prijedlogu Zakona o poljoprivrednoj savjetodavnoj službi.

Kako je objasnio ministar Jakovina, osnivanje Hrvatske poljoprivredne komore 2009. i integracija poljoprivredne savjetodavne službe nisu polučili rezultate. Novim su zadacima umanjene mogućnosti poljoprivredne savjetodavne službe, jer su izgubili samostalnost te savjetnici obavljaju poslove koji nisu u njihovu opisu rada.

'Umanjuje se njihova mogućnost da obavljaju savjetodavne poslove', kazao je Jakovina

No za razliku od zakona o oznakama izvornosti, u HDZ-u izmjene vezane uz poljoprivrednu komoru neće prihvatiti. Čobanković je priznao da je bilo razloga da se ide u izmjenu zakona, no nije se složio s nakanom da se uvede načelo dragovoljnosti ulaska u komoru.

'Komorski sustav u Hrvatskoj ne poznaje dragovoljnost i ne može se članstvo kao obveza ukidati u jednoj komori, a u ostalim komorama ne', rekao je Čobanković

Oštar je bio i HDSSB-ov Zoran Vinković, koji je zatražio da Zakon o poljoprivrednoj komori u Saboru prođe dva čitanja. Za govornicu je došao i sa simboličnom vrećicom 'svjetskih proizvoda' - lukom iz Austrije, suhim šljivama iz Srbije, rajčicama, jabukama, češnjakom i bananama koje uvozimo iz cijelog svijeta.

'Evo, čak i luk moramo uvoziti iz Austrije, uvozimo od svuda, i ja to ne bih kupovao, ne jer je strano, nego zato što je prskano svim i svačim da bude lijepo svježe dok ne dođe do nas. Čak i meso uvozimo, ali i ostale osnovne poljoprivredne proizvode. Zato tražim od ministra Jakovine da krene u rješavanje ovih važnih problema', kazao je Vinković i pritom se požalio na stanje poljoprivrede u Slavoniji.

'Nekad je Slavonija zajedno s Vojvodinom mogla prehraniti pola Europe, a danas ne može ni sebe', rekao je Vinković.