Pretpostavlja se da je upravo ovo slučaj na koji se početkom tjedna referirao glavni državni odvjetnik kada je javno najavio dovršetak istražnih radnji u predmetu u kojemu je 'ugrožena nacionalna sigurnost', i to korištenjem 'sofisticiranih metoda'.

Službenih informacija zasad zapravo nema, nego su ih objavili mediji: novinarka Jutarnjeg lista Hajdi Karakaš Jakubin tako piše da se Georgije V. predstavljao kao srpski poduzetnik i informacijski stručnjak koji je, međutim, hrvatskim istražiteljima lagao da u Novom Sadu ima tvrtku u kojoj je zaposleno više osoba. Pritvoren je, piše se, po čak tri osnova, između ostalog kako ne bi izbrisao dokaze i tragove te krivotvorio informacije, ali i ponavljanja djela jer je još 2012. godine u Beogradu osuđen zbog neovlaštenog pristupa zaštićenom računalu.

Ponudio je jamčevinu za izlazak iz zatvora, no ona mu je glatko odbijena.

Provalio u pola sustava državne uprave

Neslužbeno se može doznati da je ova osoba u posljednjim mjesecima provalila u sustave MUP-a, REGOS-a, HAKOM-, HZZO-a, HZMO-a, Porezne uprave i HAK-a, a djelomično i u sustav e-građani, no zasad ne postoji nikakva potvrda o njegovoj povezanosti s BIA-om. Kada bi to doista bilo točno, radilo bi se o prvom slučaju da je javnost saznala kako se državno sponzorirani hakerski napadi na institucije organiziraju u Srbiji, a ne u Rusiji ili Kini.

Sigurnosni stručnjak Tonći Prodan sa Sveučilišta obrane i sigurnosti Dr. Franjo Tuđman za tportal kaže, komentirajući zasad dostupne šture informacije o ovom slučaju da se radi o ostvarenju najave glavnog državnog odvjetnika Turudića, koji je u tom trenutku očito imao sve bitne informacije, te da je sada ključno ustanoviti postoji li veza uhićenog sa BIA-om, odnosno s njom povezanim agencijama, tvrtkama i drugim entitetima.

'Ukoliko se podaci, a posebno oni koji imaju neki stupanj tajnosti, učine dostupnima stranoj državi, stranoj obavještajnoj službi, stranoj organizaciji ili pravnoj osobi ili osobama koje rade za te entitete, ostvarilo bi se obilježje kaznenog djela špijunaže, za što je predviđena zatvorska kazna od šest mjeseci do pet godina. U nekim ekstremnim uvjetima, poput rata, zatvorska kazna može ići i do 10 ili 15 godina', govori Prodan za tportal.

Po njemu, sada vjerojatno slijedi period prikupljanja dokaza, a posebno forenzika računala i mobitela uhićene osobe, te provjera njegovih kontakata kojima je eventualno dostavljao materijale.

'Moguće je da je ta osoba već neko vrijeme bila pod nadzorom policije, pa i sigurnosnih službi, koje su mogle prikupiti i dodatne personalne dokaze, utvrditi svjedoke ili moguće suučesnike. Jasno da će dosta toga ovisiti o forenzici i materijalnim tragovima u njegovim računalima ili vanjskoj memoriji, koji se teško mogu sakriti ili potpuno uništiti', dodaje Prodan.

Što je sve mogao učiniti s podacima?

Po zakonu se, podsjeća, službeni dokumenti klasificiraju različitim stupnjevima poput 'povjerljivo', 'tajno' i 'vrlo tajno', a što je viši stupanj, to je viša i potencijalna šteta za nacionalnu sigurnost. Ne treba zaboraviti da je Hrvatska kao članica NATO-a potencijalna obavještajna meta mnogih organizacija.

U konkretnom slučaju provale u sustave državnih institucija moguće su prekršeni različiti zakoni, recimo oni koji reguliraju povjerljivost osobnih podataka, privatnost, medicinsku tajnu ili slično. Zakoni jamče čak i tajnost podataka koji se odnose na registraciju automobila, ali njihovo pribavljanje ne mora automatski značiti da se radi o špijunaži. No ukoliko se bilo kakvi podaci, pa čak i oni koji nisu direktno vezani za nacionalnu sigurnost, učine dostupnima drugim državama i njihovim službama, onda se svejedno radi o kaznenom djelu špijunaže. Čak je dovoljno dokazati samo namjeru za to', dodaje Prodan.

Čak i osobni podaci građana, naime, mogu se zloupotrijebiti na brojne načine.

Prodan pretpostavlja da Državno odvjetništvo koje vodi ovaj slučaj više neće iznositi u javnost nove detalje kako bi se istraga odvijala u tišini, a i njega samoga donekle je zbunio podatak da je osoba koju se sumnjiči da je špijunirala Hrvatsku za račun Srbije uhićena na ljetovanju - u Hrvatskoj.

'Virtualni prostor često zavara ljude koji znaju pomisliti da su zameli sve tragove svojih aktivnosti, iako je to danas gotovo potpuno nemoguće. Takvi ljudi često dobiju prividnu sigurnost i opuste se - no u ovom slučaju moguće je da se ne radi samo o ovom pojedincu nego i o cijeloj mreži ljudi, organizaciji koja je možda i ranije imala neke svoje aktivnosti u Hrvatskoj. U svakom slučaju, ukoliko se čovjek doista time bavio, evidentno je da mu nedostaje i sigurnosne kulture i profesionalnog opreza', zaključuje Prodan.