SDP će krajem ovog tjedna u saborsku proceduru uputiti zahtjev za izglasavanje nepovjerenja Vladi Andreja Plenkovića zbog slučaja nezakonito odloženog otpada u Gospiću, piše Novi list. Ako zahtjev bude predan prema najavljenom rasporedu, o povjerenju Vladi zastupnici bi trebali raspravljati i glasovati tijekom listopada
Prema pisanju novinara Novog lista Dražena Ciglenečkog, SDP je još prije mjesec dana za inicijativu prikupio 55 potpisa zastupnika. Podržale su je gotovo sve oporbene stranke, osim DOMiNO-a i Hrvatskih suverenista, no SDP navodno neće predati sve potpise, nego samo minimalan broj potreban za pokretanje postupka.
Razlog je saborsko pravilo prema kojem zastupnici koji su podnijeli prijedlog za izglasavanje nepovjerenja, ako on bude odbijen, isti prijedlog ne mogu ponovno podnijeti šest mjeseci. SDP tako dio potpisa želi sačuvati za eventualnu novu inicijativu. Poslovnik Hrvatskog sabora propisuje da pitanje povjerenja Vladi može pokrenuti najmanje petina ukupnog broja zastupnika.
Nakon što prijedlog stigne u Sabor, uvrštava se u dnevni red bez glasovanja o tome. Vlada se o njemu mora očitovati u roku od osam dana, a rasprava i glasovanje ne mogu se održati prije isteka sedam dana od dostave prijedloga. Krajnji rok za glasovanje je 30 dana. Za izglasavanje nepovjerenja potrebna je većina svih zastupnika.
SDP odgovornost veže uz slučaj otpada u Gospiću
Povod za inicijativu je slučaj nezakonito odloženog otpada u Gospiću. SDP Vladu smatra politički odgovornom za dugogodišnje propuste u sustavu gospodarenja otpadom i nadzoru, a odgovornost povezuje i s radom Državnog inspektorata.
SDP-ovi zastupnici posljednjih tjedana tvrde da se na lokaciji u Gospiću nalaze deseci tisuća tona otpada te kritiziraju Vladu zbog, prema njihovu mišljenju, presporog postupanja i nedovoljno jasnog plana sanacije. Vlada te optužbe odbacuje. Premijer Andrej Plenković poručio je da će otpad biti uklonjen te da prema dosadašnjim mjerenjima nema ugroze za javnu vodoopskrbu, optužujući oporbu za politiziranje problema.
SDP u prijedlogu, kako piše Novi list, odgovornost Vlade obrazlaže kroz osam točaka. Među ostalim tvrdi da su promjene propisa i slabi kontrolni mehanizmi omogućili dugotrajno nezakonito odlaganje otpada te da je Vlada snažnije reagirala tek nakon rasta pritiska javnosti i prosvjeda.