ČELIČANE THYSSENA I KRUPPA

Slomljena 'kralježnica njemačkog gospodarstva'

11.12.2012 u 13:38

Bionic
Reading

Čeličane Thyssena i Kruppa su dugo vremena bile na glasu kao 'kralježnica njemačkog gospodarstva'. No upravo tamo je objavljen rekordni gubitak od pet milijardi eura, a u upravi se naveliko 'koturaju glave'

Nakon što je već prošlog tjedna bio objavljen odlazak čak tri člana upravnog odbora koncerna ThyssenKrupp, tek kasno ovog ponedjeljka (11.12.) je nadzorni odbor objavio i pravi razlog: rekordni gubitak od pet milijardi eura, time da se uopće nije niti računao gubitak sektora nehrđajućeg čelika čija je prodaja finskom konkurentu Outokumpu još uvijek u tijeku, piše Deutsche Welle

Iako za tako golemi gubitak ima mnogo razloga, najveći problem je poslovna oduka uprave koja - kako se izrazio predsjednik radničkog vijeća koncerna Günter Back - graniči s kuglicom na ruletu. Naime, kao na ruletu, gotovo sve investicije uložene su samo na jednu - točnije; na dvije brojke: u goleme čeličane koje je ThyssenKrupp gradio u Sjedinjenim Američkim Državama i u Brazilu. Teoretski, doista se pokazalo kako se ta dva gospodarstva prilično žilavo drže u ovoj krizi, ali nisu se niti približno ispunila poslovna očekivanja tih pogona.

Štoviše: zbog problema sa sindikatima, zaštitnicima okoliša i zbog ozbiljnih nedostataka u izvođenju radova, troškovi gradnje su poletjeli nebu pod oblake - na oko dvanaest milijardi eura! Povrh toga dolazi i pad prometa čelikom. U razdoblju 2010 /11., promet je bio 42 milijarde eura, a u ovoj poslovnoj godini ostvarene su dvije milijarde manje. Tu je još i kazna zbog ilegalnog dogovora cijena željezničkih tračnica, i tako dalje, i tako dalje...

'Gazda' još uvijek odlučuje

Sve u svemu, prvi put u povijesti je koncern odlučio da uopće ne isplaćuje dividende dioničarima ThyssenKruppa. To nipošto nije jednostavna odluka, jer je još uvijek najveći dioničar - s 25 posto dionica - zaklada obitelji osnivača čeličane Kruppa i ta zaklada od dividendi financira brojne kulturne i humanitarne programe. Zapravo, u toj zakladi - i u ThyssenKruppu - još uvijek vodi glavnu riječ Berthold Beitz. Njega je još osobno Alfred Krupp von Bohlen und Halbach imenovao glavnim opunomoćenikom u koncernu i izvršiteljem njegovog testamenta, nakon što su ga uhitili američki vojnici zbog suradnje s nacističkim režimom. Nakon toga je Berthold Beitz desetljećima bio na čelu koncerna i makar mu je danas 99 godina, još uvijek svi slušaju što on kaže.

Zbog toga - i makar je iz uprave koncerna već izbačeno polovica članova - teško je vjerovati da i ThyssenKruppov projekt Steel Americas nisu odobrili i Beitz i njegova 'produžena ruka', predsjednik nadzornog odbora Gerhard Cromme. Iako Cromme sad žalobnim glasom objavljuje gubitak i najavljuje 'novi početak' u koncernu, mali dioničari traže i njegovu ostavku. Načelno, predsjednik nadzornog odbora bi ubrzo trebao zamijeniti Beitza na čelu Zaklade.

U svakom slučaju, ThyssenKrupp je već odlučio oprostiti se od svoje skupe avanture s onu stranu Atlantika. Već se pregovara s mogućim kupcima novih čeličana, ali teško da će od njih dobiti i djelić novca koji je potrošen. Od dvanaest milijardi eura koliko je stajala gradnja, u knjigama se do ovog obračuna vodila vrijednost od sedam milijardi, a sad iznosi još samo 3,9 milijardi eura. Kako smatraju stručnjaci, i to je još daleko od tržišne vrijednosti i ThyssenKrup bi mogao biti sretan ako iz te astronomske investicije 'izvuče' i desetinu onoga koliko je 'spiskao' u Steel Americas.