Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih otvorilo je 24. lipnja javno savjetovanje o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti (ZVOZD), koje traje do 9. srpnja.

"Načelno mi s izmjenama i dopunama nismo zadovoljni. Neke stvari idu u dobrom smjeru, neke stvari idu u lošem smjeru, a mnoge stvari koje bi trebale biti adresirane nisu ni adresirane", rekao je glavni tajnik sindikata Matija Kroflin na konferenciji za medije.

Ustvrdio je da predložene izmjene ne predstavljaju cjelovitu reformu, nego tek parcijalni ispravak nedostataka zakona iz 2022. godine, ocijenivši da Vlada i resorno ministarstvo nemaju jasnu politiku ni viziju razvoja sustava znanosti i visokog obrazovanja.

Kroflin je upozorio da svi zaposlenici na nastavnim radnim mjestima na sveučilištima imaju mogućnost napredovanja, osim uske skupine predavača poput nastavnika tjelesne i zdravstvene kulture te pojedinih stručnih i tehničkih predmeta. "Tih ljudi je malo, to ne košta puno. Nema nikakvog razloga u vrsti njihova posla da nemaju mogućnost napredovanja kao i druge kolege na sveučilištu. Naprosto, Vlada to ne želi. Ti ljudi očito nisu bitni ni Ministarstvu", kazao je.

Problematično uvođenje "asistenata na projektu"

Kao drugu spornu odredbu Kroflin je izdvojio uvođenje posebnog asistenta, nazvanog "asistent na projektu". Rekao je da je Sindikat tijekom rada na zakonu uspio spriječiti prijedlog prema kojem asistenti više ne bi imali zajamčeno razdoblje od pet ili šest godina za stjecanje doktorata, no Vlada je potom predložila novu kategoriju asistenata čiji ugovor traje samo koliko traje projekt. To znači da može biti sklopljen na dvije ili tri godine, uz mogućnost višekratnog uzastopnog zapošljavanja na određeno vrijeme.

Sindikat smatra da takav model nije u skladu sa svrhom asistentskog radnog mjesta jer asistentima ne jamči dovoljno vremena za stjecanje doktorata. "Nama se čini da je to zapravo jedna prekarna pozicija koja dobiva lijepo i fino upakirani akademski naziv", rekao je.

Predsjednik Sindikata Tvrtko Smital upozorio je da predložene izmjene nisu riješile pitanje znanstvenih radnih mjesta na sveučilištima, iako su ona, kako je rekao, nužna za sveučilišta koja žele razvijati istraživački rad. 

Govoreći o mogućnosti produljenja rada do 67. godine, Smital je rekao da je Sindikat godinama bio protiv takvog rješenja jer bi ono moglo ugroziti ulazak mladih istraživača u sustav. Dodao je da Sindikat nije protiv produljenja rada do 67. godine ako mladi ljudi nisu ugroženi, ali smatra da tu mogućnost trebaju imati samo oni koji i dalje pokazuju da su aktivni u nastavnom ili istraživačkom radu.

Smital je također ocijenio da nema opravdanja da se izmjene zakona donose po hitnom postupku. Ustvrdio je da je jedini razlog naveden u obrazloženju omogućavanje pojedinim zaposlenicima da ostanu raditi do 67. godine te poručio da to nije dovoljno opravdanje za donošenja zakona po hitnom postupku.