Mraz je ove godine 'obrao' hrvatske voćnjake i vinograde, a stradalo je i povrće. Najveće štete zbog prevrtljivog vremena zbrajaju se u sjeverozapadnoj i središnjoj Hrvatskoj te dijelovima Dalmacije dok su prema istoku zemlje one nešto manje. Očajni proizvođači zatražili su proglašenje elementarne nepogode jer su štete na pojedinim nasadima veće i od 90 posto. No, zbog neusklađene statistike, država nekima uopće neće priznati da su imali štetu
Međimurski voćar Mladen Dobranić nije siguran hoće li ove godine u svom hektar i pol velikom voćnjaku moći ubrati ijednu jabuku. Pod udarom niskih temperatura stradale su sve sorte. Prosječan urod kreće mu se oko 40 tona po hektaru, od čega je gotovo 80 posto prve klase.
'Šteta je ogromna, kod mene gotovo stopostotna. Ove godine smo dosta očekivali jer je rodnost bila izvanredna, a cvatnja u redu, sve dok nisu stigle niske temperature. Međimurska županija će proglasiti elementarnu nepogodu. Tražit ćemo odštetu od države, ali obratit ćemo se i Europi kako bismo vidjeli što se može napraviti', govori za tportal Dobranić, također predsjednik Udruge voćara, vinogradara i povrćara Svetog Martina na Muri.
Traže proglašenje elementarne nepogode
Na području Međimurja ukupno je, dodaje on, oko 800 hektara plantažnih nasada jabuka, od čega je 220 u vlasništvu tvrtke Agromeđimurje, a ostatak drže privatni voćari. Šteta je gotovo kod svih uzela istog maha. Uz jabuke, stradali su breskve, trešnje i krumpir.
Ništa bolje nisu prošli ni vinogradi ni voćnjaci, ali ni povrće na području Općine Vinica. Tamošnji načelnik Marijan Kostanjevac također je zatražio od župana Varaždinske županije proglašenje elementarne nepogode jer su prema prvim procjenama usjevi stradali i preko 60 posto.
U zaštitu poljoprivrednika stao je i HSS te zahtijeva od Varaždinske županije, kao mjerodavnih, proglašenje elementarne nepogode uz prethodno utvrđivanje postotka štete. Smatraju da će se na taj način, ističe u priopćenju Ivica Šantek, predsjednik Stručnog vijeća HSS-a Varaždinske županije, pomoći sugrađanima koji su ionako u teškim ekonomskim prilikama. Oni su pak obilaskom terena utvrdili da šteta na pojedinim kulturama iznosi i do sto posto.
Zbunjenost zbog europskog modela
'Na svom voću i povrću koje je bilo na otvorenom u fazi nicanja mraz je napravio dosta štete. U istočnim dijelovima ona se kreće od 10 do 15 posto, a prema zapadnim je puno veća. Problema ima i u Dalmaciji', opisuje stanje na terenu predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore Matija Brlošić.
Niske temperature ne idu na ruku na nicanju na usjevima koji su posijani malo dublje. U Slavoniji, kaže on, za sada stanje nije tragično, ali štete će biti. Pitanje je i funkcionira li uopće stari model proglašavanja elementarne nepogode otkada je Hrvatska postala punopravnom članicom Europske unije.
Svim poljoprivrednim proizvođačima sugerira da osiguravaju svoje usjeve i nasade jer u slučaju većih šteta postoji mogućnost povlačenja određenih sredstava iz fondova EU-a. No pritom se pojavljuje problem zbog neusklađenosti stvarnog stanja s onim u državnim statistikama, uz koje se vežu osiguravajuće kuće.
Država ne priznaje svu štetu - jer su seljaci previše produktivni
'Oni koji su osiguravali usjeve također se žale jer se prema jednom modelu gledaju referentni prinosi u državi za pojedine kulture. Tako je primjerice za uljanu repicu on ispod dvije tone, a u stvarnosti je puno veći i kreće se između tri i četiri.
Državna statistika nije usklađena sa stanjem na terenu i proizvođači ne mogu osigurati stvarno stanje jer to ne prihvaćaju osiguravajuće kuće', ukazuje na problem Brlošić, napominjući kako se boji da u državi nema dovoljno novca da bi se pomoglo stradalim proizvođačima i ublažila nastala šteta jer su već dvije godine seljaci prijavljivali štete na kulturama, a do sada nisu dobili ništa.
