Iako su analize potaknute nadzorom opasnih PFAS spojeva, Zavod za javno zdravstvo Ličko-senjske županije izdalo je upute građanima zbog mikrobiološkog onečišćenja bunarske vode. Takvu vodu ne preporučuju ni za konzumaciju ni za osobnu higijenu ili pranje suđa
Zavod za javno zdravstvo Ličko-senjske županije provelo je analizu bunarske vode u tom području te su utvrdili mikrobiološko onečišćenje zbog čega su upozorili lokalno stanovništvo u utorak. Analiza je provedena zbog novih izvještaja o prodoru PFAS spojeva u podzemne vode te iz Zavoda upozoravaju da se kemijsko onečišćenje ne može ukloniti 'narodnim metodama'.
'Kemijsko onečišćenje vode (poput povišene koncentracije nitrata, teških metala, pesticida i ostalih kemijskih spojeva) se NE MOŽE i ne smije pokušavati ukloniti prokuhavanjem! Kemijski kontaminanti su fizikalno-kemijski izrazito stabilni i toplina ih ne uništava. Za uklanjanje kemijskih tvari nužno je primijeniti napredne fizikalno-kemijske tehnologije pročišćavanja (poput sustava reverzne osmoze ili filtera s aktivnim ugljenom) ili trajno prijeći na alternativne sigurne izvore vode (poput javnog vodoopskrbnog sustava)', poručuju iz Zavoda.
vezane vijesti
Dodaju i da se privatni bunari općenito ne provjeravaju redovito iako je vlasnicima bunara savjet da vode nose na analizu četiri puta godišnje. Stoga općenito savjetuju da je javna vodoopskrba najbolji i najsigurniji izvor vode svugdje gdje je to tehnički izvedivo.
'Voda iz javnog vodoopskrbnog sustava je pod stalnim nadzorom u okviru državnog i operativnog monitoringa i u potpunosti je provjerena, zdravstveno ispravna i sigurna za piće. U slučaju bilo kakvih privremenih i prolaznih odstupanja od Pravilnika o parametrima sukladnosti, metodama analiza i monitorinzima vode namijenjene za ljudsku potrošnju (NN 64/2023) ili tehničkih poteškoća, javni isporučitelji vodnih usluga dužni su odmah po saznanju obavijestiti svoje korisnike putem svojih službenih internetskih stranica te dati jasne upute i preporuke za daljnje postupanje', predložili su.
Izbjegnite kontaminaciju
Također, bunari mogu imati i mikrobiološko onečišćenje, a prvi trag sumnjive vode je ako je ona mutna. Stoga su iz Zavoda upozorili da se bunarska voda u načelu ne smatra zdravstveno ispravnom, ali imaju savjete za one koji je žele koristiti, a da izbjegnu kontaminaciju bakterijama kao što je Escherichia coli, koliformnih bakterija ili crijevnih enterokoka.
Ključni savjeti protiv mikrobiološkog zagađenja vode
- Zabrana konzumacije neprokuhane vode kako za piće tako i za pripremu hrane: Strogo je zabranjeno koristiti sirovu, mikrobiološki onečišćenu bunarsku vodu za piće, pripremu toplih ili hladnih napitaka, izradu leda te za bilo koje kulinarske potrebe u kućanstvu. U izvanrednim okolnostima ili nuždi, voda se smije koristiti isključivo nakon što je provedeno aktivno prokuhavanje u trajanju od tri (3) minute s tim da voda mora neprekidno ključati.
• Ne preporučuje se za osobnu higijenu i pranje ruku/zubi: Ovakva voda nije prikladna za održavanje osobne higijene (uključujući pranje ruku, tuširanje, kupanje i brijanje), a posebno je opasna za pranje zubi. Patogeni mikroorganizmi mogu dospjeti u tijelo ne samo gutanjem, već i preko sluznica (oči, nos, usta), udisanjem aerosola (vodene maglice) tijekom tuširanja, te kroz mikroskopske rane ili oštećenja na koži.
• Ne preporučuje se za pranje posuđa i kuhinjskog pribora: Pranje tanjura, čaša, pribora za jelo i kuhinjskih radnih površina neprokuhanom vodom stvara rizik od sekundarnog zagađenja hrane. Bakterije zaostale na posuđu nakon sušenja mogu lako kontaminirati hranu pri sljedećem posluživanju.
• Ne preporučuje se za pranje svježeg voća i povrća: Pranje sirovih namirnica (voća i povrća) koje se konzumiraju svježe i bez prethodne termičke obrade (pečenja, kuhanja) onečišćenom vodom izravno prenosi patogene mikroorganizme na hranu, što predstavlja neposredan rizik od pojave crijevnih zaraznih bolesti.
• Ograničenje zalijevanja poljoprivrednih kultura: Mikrobiološki onečišćena voda ne smije se koristiti za polijevanje povrtnica, lisnatog povrća i bobičastog voća koje se nakon branja konzumira sirovo (npr. zelena salata, mladi luk, krastavci, rotkvice, jagode). Patogeni mikroorganizmi se mogu zadržati na naborima listova i plodova te se ne mogu ukloniti običnim pranjem.
