Govoreći u 'Novom danu' N1 televizije s Hananom Nanićem, Miljenić je reakciju Bruxellesa na Mladićev sprovod nazvao licemjernom. 'Kad gledamo taj problem, on ima više dimenzija koje su paralelne. Trebamo se početi baviti onime što jesmo. Hrvatski sam političar pa mi je Hrvatska na prvom mjestu, potom Europska unija i tek onda Srbija', rekao je.

Prema njegovim riječima, osnovni je problem to što se Hrvatska unutar Europske unije nije dovoljno nametnula kao država čije interese partneri moraju uzimati u obzir. 'Europska unija funkcionira vrlo jednostavno - nitko vam ništa ne daje. Morate sami prepoznati svoj interes i boriti se za njega. Zatim partnere uvjeriti da ste zbog njega spremni ići do kraja', kazao je.

Kao primjer naveo je vojni mimohod u Parizu u srpnju, na kojem su sudjelovali i pripadnici hrvatskih specijalnih snaga, dok je među uzvanicima bio srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić. 'Što je napravila hrvatska Vlada, ne prepoznajući hrvatski interes? Poslala je hrvatske specijalce da marširaju pred kim? Pred Vučićem', rekao je Miljenić.

Ocijenio je da je Hrvatska francuskim partnerima trebala jasno poručiti da joj je takav raspored politički problem. 'Sa strateškim partnerima morate razgovarati i reći što vam smeta. Ako će nešto raditi što nam predstavlja problem, onda ćemo mi napraviti nešto drugo', rekao je.

Kao primjer načina na koji države unutar EU-a štite vlastite interese spomenuo je i pregovore o sankcijama Rusiji. 'Moramo biti svjesni da je do ove zemlje stalo samo nama. Bitno je da vas prepoznaju, da prepoznaju vaš interes i, u nekim trenucima, da vas se boje', kazao je.

'Reakcija EU-a na Mladića je licemjerna'

Miljenić smatra da je reakcija europskih institucija na veličanje Ratka Mladića bila zakašnjela i nedovoljna. 'Čuli su da se ljudi bune pa malo reagiraju. Istovremeno te zemlje i ta Komisija nagovaraju druge da popuste oko Srbije, koja dobiva stotine milijuna eura iz proračuna. Zato treba sve staviti na stol i razgovarati', rekao je.

Ocijenio je da je odnos Srbije prema Mladiću prije svega poraz same Srbije i njezina pokušaja približavanja europskim vrijednostima. 'Ovo je poraz iskoraka prema boljem sutra', rekao je.

Miljenić smatra i da bi Hrvatska trebala reagirati snažnije jer potezi vlasti u Beogradu imaju sigurnosne posljedice za cijelu regiju. 'Ovaj režim u Srbiji nas tjera na utrku u naoružanju. Ako imate na čelu čovjeka koji je sudjelovao u agresiji, govori o nekakvom drugom poluvremenu i veliča čovjeka koji je radio zločine i nad Hrvatima, onda je to problematično', ustvrdio je.

Dodao je da Hrvatska kao zemlja koja je bila žrtva agresije mora voditi računa o vlastitoj sigurnosti.

'Ako kao država službeno stajete iza osobe koja je napravila to što je napravila, koja je sudjelovala u agresiji prema mojoj zemlji, kakvu poruku šaljete? Da je dobro što su se ubijali ljudi i bombardirali naši gradovi? Vi stojite iza toga nakon više od 30 godina? Zato reakcija mora biti jaka, a ne slaba', kazao je.

Miljenić je poručio da Hrvatska svojim saveznicima mora jasno pokazati gdje su njezine granice. 'Sa svojim saveznicima, ako su nam saveznici, moramo jasno dati do znanja što je naš interes', rekao je.

O otpadu: 'Vlast se mora bojati građana'

Miljenić se osvrnuo i na problem nezakonitog odlaganja otpada te prosvjed održan 5. rujna u Zagrebu, na kojem je i sam sudjelovao. Ocijenio je da su građani izlaskom na prosvjed pokazali što smatraju svojim interesom te upozorio da su kriminalne skupine prepoznale slabosti sustava.

'Nemojmo se zanositi, mafija, domaća i okolna, prepoznala je da smo slabi i da može puno zaraditi', rekao je. Smatra da su prosvjedi važni jer podsjećaju vlast da odgovara građanima. 'Vlast, bilo koja, tako shvaća da mora odgovarati ljudima i da je tu zbog njih, a ne zbog sebe', rekao je.

Prema njegovoj ocjeni, jedan od najvećih problema Hrvatske jest nedostatak političke odgovornosti. 'Mi pričamo samo o Gospiću, a deseci su takvih odlagališta. Kako je moguće da nema političke odgovornosti? Što je s ministrima koji loše rade ili okrenu glavu?', upitao je.

Dodao je da odgovornost ne mora nužno značiti osobnu krivnju ministra, ali da mora biti jasno tko je u sustavu odgovoran za propust. 'Tko je odgovoran za 37.000 tona otpada? Ministar možda nije, ali treba reći tko jest u njegovu sustavu i da onda leti. Kad se to počne raditi, onda će i kaznena odgovornost imati učinka', rekao je.

Promjenu pristupa Vlade problemu otpada pripisuje pritisku javnosti. 'Vlast se mora bojati građana. Ako se ne boji, može raditi što hoće', kazao je.

Skeptičan prema novom glavnom državnom inspektoru

Na kraju se osvrnuo i na imenovanje Tončija Glavinića za novog glavnog državnog inspektora. Miljenić je rekao da osobno ne poznaje Glavinića te mu poželio uspjeh, ali istodobno izrazio sumnju u način na koji je Državni inspektorat ustrojen. 'Mogu se našaliti da je Andrej Plenković poslušao predsjednika pa imenovao novog inspektora u roku koji je tražio u zaključcima', rekao je.

Problem vidi prije svega u političkom imenovanju na izrazito moćnu funkciju te u preširokom opsegu poslova Inspektorata. 'Na izrazito moćnu poziciju ide stranački čovjek, unutar sustava koji nema dovoljno ljudi i koji mora odlučivati što mu je važnije. Ne možete istodobno napraviti inspekciju zdravstva, okoliša i svega ostalog', rekao je.

Zaključio je da je skeptičan ne zbog samog Glavinića, nego zbog sustava koji, prema njegovoj ocjeni, nije postavljen tako da jasno utvrđuje odgovornost. 'Želim mu sreću, ali sam skeptičan jer ulazi u sustav koji je napravljen tako da ne bi bilo odgovornosti', zaključio je Miljenić.