Don Ivan Grubišić nedavno je izjavio da je afera oko samostana Dajla pokazala koliko je Crkva ovisna o državi kad je riječ o imovini i imovinskim pitanjima. Zbog toga smatra da ugovore sa Svetom Stolicom treba revidirati. Posebno jer u svim ugovorima piše da se mogu mijenjati kad se promijene okolnosti. 'One su se itekako promijenile otkako su ugovori potpisani', smatra don Ivan Grubišić, ali ne i čelništvo dviju najjačih stranaka u Hrvatskoj, SDP-a i HDZ-a. Za reviziju se zalažu samo još Hrvatski laburisti i HNS.

Predsjednik SDP-a Zoran Milanović smatra da ti ugovori jesu sklapani krajem 90-ih u netransparentnom ozračju, kao i većina stvari u to vrijeme, ali ipak njegov stav je taj da ti ugovori nisu štetni za Hrvatsku, već bi samo mogli biti povoljniji. Predsjednica Vlade i HDZ-a Jadranka Kosor nedvosmisleno je odbacila sve glasnije zahtjeve za revizijom ugovora sa Svetom Stolicom, koji Katoličkoj crkvi omogućavaju položaj praktički državne religije u sekularnoj državi. Prema nekim prognozama, Katolička crkva u Hrvatskoj iz proračuna dobije više od pola milijarde kuna godišnje

Jedna od rijetkih stranaka koje se zalažu za reviziju tih ugovora su Hrvatski laburisti, nova snaga hrvatske politike, koji su tu ideju ugradili u svoje programske odrednice. Kako navode na svojim internetskim stranicama, zalažu se 'za slobodu vjeroispovijesti, ali i za poštivanje Ustava koji Hrvatsku definira kao laičku, sekularnu državu.

A u njoj vrijedi pravilo: crkvi crkvino, državi državno. Jedan od zadataka Hrvatskih laburista je i redefiniranje ugovora Republike Hrvatske i vjerskih zajednica'.

Osim njih, i Vesna Pusić isticala je da je i HNS za reviziju tih ugovora.

Politolog Damir Grubiša smatra da SDP oko revizije ugovora sa Svetom Stolicom vodi oportunu politiku: 'Neće si naštetiti pristupom da šute o reviziji ugovora s Vatikanom kao što su si naštetili pričom o ukidanju vjeronauka prije prošlih izbora.'

Iako je možda, smatra on, većina javnog mijenja i stranaka protiv Ugovora, u ovom bi trenutku pokretanje tog pitanja moglo biti kontraproduktivno: 'Obilo bi im se o glavu pa je zato bolja taktika šutjeti o tome i čekati', ponovio je on. Kad uđemo u Europsku uniju, to pitanje riješit će se putem nekoga zajedničkog standarda suradnje s vjerskim zajednicama.

'Možda bi bilo dobro preuzeti talijanski i njemački model u kojem se 8,25 promila osobnog dohotka odvaja za financiranje vjerske zajednice kojoj pripadate, a ostali koji ne žele, taj iznos dodjeljuju u dobrotvorne svrhe', zaključio je on kraju.