Američki zračni udari na iranska nuklearna postrojenja, koje je američki predsjednik Donald Trump opisao kao 'spektakularan vojni uspjeh', još su uvijek predmet stručnih analiza i kontroverzi, dok se međunarodna zajednica raspravlja o njihovoj stvarnoj učinkovitosti. Američki napad na Iran nosio je naziv 'Ponoćni čekić'
Američki ministar obrane Pete Hegseth rekao je na današnjoj konferenciji za medije da su 'devastirali iranski nuklearni program'. 'Ovo je plan koji se tjednima i mjesecima pripremao, zajedno s našim saveznicima u Izraelu', rekao je Hegseth.
Iran pak tvrdi da napad američkih snaga na podzemni nuklearni kompleks Fordo bio samo 'površinski' te da nije prouzročio ozbiljnu štetu. Iranski ministar vanjskih poslova Abas Arakči izjavio je da su i Izrael i SAD 'raznijeli diplomaciju'.
Prema podacima Pentagona, operacija u kojoj su gađana tri ključna iranska nuklearna objekta uključivala je 125 vojnih zrakoplova, brodova i podmornica, te je predstavljala najveći borbeni angažman američkih bombardera B-2 u povijesti.
>>Tijek događanja pratite OVDJE<<
Ti su bombarderi ispustili ukupno 14 bombi tipa GBU-57, poznatih i kao 'razbijači bunkera', na postrojenja u Natanzu i Fordz. Riječ je o oružju koje teži više od 13 tona i prvi je put korišteno u stvarnoj borbenoj operaciji, navodi američko Ministarstvo obrane.
Posebno se ističe napad na kompleks Fordo, koji je duboko ukopan u planinu i ranije nije bio pogođen izraelskim napadima. Korištenje više GBU-57 bombi sugerira da je cilj bio probiti više od 80 metara stijene koja navodno štiti naprednu tehnologiju za obogaćivanje urana.
Satelitske snimke kompanije Maxar pokazuju više rupa na planinskom masivu iznad Fordowa, blizu sustava ventilacije, što analitičari tumače kao pokušaj da se oštete ključni dijelovi infrastrukture ispod površine, piše Sky News u analizi.
Tek prvi korak
Prema službenim izjavama američkih vlasti, pogođena su i postrojenja u Isfahanu i Natanzu, što bi moglo privremeno zaustaviti iransku sposobnost za obogaćivanje urana potrebnog za izradu nuklearnog oružja. No brojni stručnjaci upozoravaju da to nije isto što i potpuno uklanjanje iranske nuklearne prijetnje.
Naime, obogaćivanje urana je tek prvi korak. Za konstrukciju funkcionalne bojeve glave potrebni su i dodatni tehnički elementi poput oblikovanja uranovog metala, preciznih eksploziva i sustava za isporuku. Dio tih aktivnosti, kako se pretpostavlja, može se obavljati u manjim, pokretnim laboratorijima koji su teže uočljivi i lakše se premještaju.
Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) objavila je u svibnju da Iran ima najmanje 408 kilograma urana obogaćenog do 60 posto. Iako to još nije dovoljna razina za izradu nuklearnog oružja, stručnjaci upozoravaju da je riječ o 90 posto obavljenog posla prema ciljanih 90 posto obogaćenosti, što je granica potrebna za izradu bojeve glave. Prema procjenama inspektora, ta količina 60-postotnog urana, ako bi se dodatno obogatila, bila bi dovoljna za proizvodnju čak devet nuklearnih bombi.
Dok analitičari priznaju da bi napadi mogli usporiti iranski nuklearni program, upozoravaju i da bi mogli imati suprotan učinak – dodatno motivirati Teheran na ubrzanje razvoja oružja.
Neki stručnjaci navode da Iran, čak i bez sofisticirane tehnologije, već sada raspolaže dovoljnim količinama 60% obogaćenog urana za izradu većeg, nesofisticiranog nuklearnog uređaja, koji bi mu, iako nepraktičan za lansiranje raketom, omogućio da postane nuklearna sila.
Iran: 'Naše znanje ne može se uništiti'
Iran je nakon američkih napada u nedjelju poručio da se njihovo znanje u nuklearnoj tehnologiji ne može uništiti.
'Treba znati da ova industrija ima korijene u našoj zemlji i da se korijeni te nacionalne industrije ne mogu uništiti', rekao je glasnogovornik Iranske organizacije za atomsku energiju Behrouz Kamalvandi, prema pisanjima agencije Tasnim koje je prenijela agencija France-Presse. 'Naravno da smo pretrpjeli štetu, ali ovo nije prvi put za industriju', dodao je.