Veću pažnju potrebno je posvetiti kriminalitetu u digitalnom prostoru, posebice zaštiti djece u tom prostoru, poručila je Marija Selak Raspudić (Klub nezavisnih zastupnika) tijekom rasprave o Izvješću o radu policije u 2024. godini.

„Kazneno djelo iskorištavanja djece za pornografiju u porastu je za 125 posto u petogodišnjem razdoblju i jasno je da moramo učiniti više da bismo zaštitili naš digitalni prostor od kriminaliteta, ali prije svega zaštitili našu djecu i ostale ranjive skupine”, kazala je.

Božinović: Neće Hrvatska biti nikakav prihvatni centar

Selak Raspudić je dodala da je posebnu pažnju potrebno obratiti i na ilegalne migracije i trgovanje ljudima. Na konkretno pitanje upućeno ministru unutarnjih poslova Davoru Božinoviću hoće li Hrvatska biti prihvatni centar Europe, dobila je negativan odgovor.

„Neće Hrvatska biti nikakav prihvatni centar, kao što nije bila ni dosad”, kazao je Božinović.

Govoreći o zaštiti djece u digitalnom prostoru, osvrnuo se na „chat control” uredbu, uredbu EU-a za sprječavanje i suzbijanje seksualnog zlostavljanja djece, ocijenivši kako se stvorila panika da netko u Vladi želi kontrolirati sadržaj poruka hrvatskih građana.

Kako je pojasnio, ovisimo o kompanijama i aplikacijama koje nisu europske, koje imaju adrese u Americi, Rusiji, Izraelu i Japanu, te u Europi možemo samo regulirati. „Ako ih se ne obveže da dostavljaju sadržaje, kako da se zaštite djeca na internetu”, upitao je.

Tanja Sokolić (Klub SDP-a) kao najveći izazov izdvojila je rast maloljetničkog nasilja. „Kada država na rast maloljetničkog nasilja reagira presporo i preblago, onda se šalje poruka da je nasilje dopušteno i imamo eskalaciju, kao primjerice u Dubravi”, kazala je Sokolić. Založila se za izmjene nekoliko zakona, prekršajnog, obiteljskog, zakona o sudovima za mladež i o izvršavanju sankcija maloljetnicima, kako bi odgovarali današnjim izazovima.

Za izmjene zakona založila se i Anka Mrak Taritaš (Klub HSS-a, GLAS-a, DOSIP-a), ali u području prometa, posebno kada je riječ o romobilima.

Upozorila je da je Hrvatska po broju poginulih u prometu među tri najgore članice EU-a, te da je u ovoj godini do rujna zabilježen porast broja poginulih u prometu za 13,5 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

Darko Klasić (Klub HSLS-a i nezavisnog Vladimira Bileka) pohvalio je porast razriješenosti unatoč povećanju broja kaznenih djela, pad broja poginulih u prometu , kao i pad nezakonitih prelazaka granice za 58 posto. Smatra, međutim, da je nužno unaprijediti edukaciju stranih radnika radi lakše integracije, kao i pojačati kontrolu dokumenata stranih državljana, čije je krivotvorenje često povezano s organiziranim kriminalom.

Šimpraga: Zabrinjava porast kaznenih djela motiviranih rasnom pripadnošću

Anja Šimpraga (Klub SDSS-a) pozdravlja pad prijavljenih zločina iz mržnje u 2024. uz visoku razriješenost od 84 posto, no zabrinjava je porast kaznenih djela motiviranih rasnom pripadnošću, koja se najjasnije očituju kroz napade na strane radnike. „Govor mržnje i zločini ih mržnje nisu prihvatljivi ni online ni offline”, naglasila je.

„Porast napada na strane radnike ukazuje na mogući trend, da rastu izvori netrpeljivosti prema novim zajednicama koje dolaze u Hrvatsku, mržnja i nasilje prema njima ne smiju postati nova normalnost”, poručio je Veljko Kajtazi (Klub nacionalnih manjina). Očekuje kako će policija u suradnji s pravosudnim tijelima snažno reagirati i poslati poruku da za govor mržnje i diskriminaciju nema opravdanja.

Dalibor Paus (Klub IDS-a, PGS-a, UNIJA KVARNERA i ISU-PIP-a) smatra da treba poboljšati sustav izdavanja radnih dozvola za strane radnike, kako bi se poslodavci mogli na vrijeme pripremiti za turističku sezonu.

Ivana Kekin (Klub Možemo!) kazala je da konkretne priče o postupanju policije kao u slučaju prijetnji smrću maloljetnoj djevojci iz Slavonije, ubojstva vatrenim oružjem žene u Zagrebu ili isticanja ustaških simbola i pozdrava, temelj povjerenja građana u policiju. „Kada policija radi dobro, građani se osjećaju zaštićeno, kada griješi ili je podložna političkim pritiscima, povjerenje u cijeli sustav se urušava”, ustvrdila je.

Božinović je odgovorio da su svi konkretni slučajevi koje je navela razriješeni, a na zamjerku Kekin da se ne prihvaćaju preporuke pučke pravobraniteljice, kazao je kako s njom ima intenzivnu suradnju i da je na saborskom odboru pohvalila izvješće policije.

Ante Deur (Klub HDZ-a), kao hrvatski branitelj, izrazio je zadovoljstvo što je 37 posto ratnih zločina procesuirano, a čemu je svoj doprinos dala policija i sve službe. Istaknuo je i rad policije na suzbijanju korupcije. "Tko je taj kome možemo oprostiti ako je ušao u kriminal kada se sjetimo svake žrtve koja je za ovu Hrvatsku dana. I da bi se sada bilo kome to moglo oprostiti. Nebitno je iz koje stranke dolazi", poručio je.