U 11. sazivu Hrvatskog sabora mladi su gotovo u potpunosti nezastupljeni, žene su i dalje podzastupljene, a radnička klasa je gotovo nevidljiva, zaključak je studije "Demokracije nejednakosti: Tko (ni)je zastupljen u Saboru?" koja je u srijedu predstavljena na okruglom stolu u Saboru.

Okrugli stol organizirao je Klub zastupnika SDP-a u suradnji sa zakladom Friedrich Ebert Stiftung (FES).

Autor studije Ivan Puh rekao je da najzastupljeniji profil saborskih zastupnika i dalje čine muškarci srednje dobi iz više uslužne klase s visokom razinom obrazovanja i karijera u politici ili lokalnoj vlasti. Smatra kako takva struktura stvara jaz između Sabora kao tijela koje reprezentira glas građana i samih građana te potiče nepovjerenje u institucije.

28 manje saborskih zastupnica nego u prošlom sazivu i svega jedan 30-godišnjak

Puh je iznio podatak da mladi do 30 godina, u odnosu na prijašnji 10. saziv Sabora u kojem nije bilo niti jednog zastupnika te dobi, sada imaju samo jednog zastupnika iz te dobne skupine i pripada liberalima.

Vezano uz zastupljenost žena u Saboru upozorio je da u njemu imamo 28 zastupnica manje, a kako bi se postigla ravnopravnost spolova u njemu bi trebali imati 76 zastupnica i 75 zastupnika. Pri tome najmanji broj zastupnica imaju stranke krajnje desnice (16 posto), a najviše žena u svojim klubovima imaju zeleni i ljevica (80 posto zastupnica).

Istaknuo i da je Sabor "izrazito obrazovan" te Hrvatska nastavlja trend "demokracije diploma" upozorivši kako se u parlamentu niti jedna ideološka skupina ne može smatrati predstavnicom radničke klase.

Puh rješenje problema vidi u uvođenju zip sustava u izborno zakonodavstvo uključujući i za čelna mjesta na listama unutar omjera 60:40 s visokim kaznama za stranke i liste koje krše odredbe, uvođenju kvote za mlade u izborno zakonodavstvo, izmjeni izbornog zakonodavstva po kojoj bi žene morale imati 40 posto mandata u predstavničkom tijelu te u odlučnijem suzbijanju rodno utemeljene diskriminacije.

Smanjenje saborske plaće bi u parlament privuklo radničku klasu? 

Politolog Goran Čular s Fakulteta političkih znanosti smatra kako je razmjerno visok postotak žena u desnom centru posljedica toga što su muškarci otišli za ministre. 

Drži i kako bi se umjesto svih u studiji navedenih preporuka trebalo staviti preporuku da se u Hrvatskom saboru plaća smanji na 1200 eura. Time bi se, ocijenio je, u Saboru povećao udio radničke klase, smanjio udio visokoobrazovanih te povećao udio žena i mladih.

I Michael Jennewein (FES) rekao je da su žene kroz povijest bile podzastupljene u parlamentu iako čine i više od polovice populacije nekog društva. Parlament bi trebao biti ogledalo društva, poručio je.

Politologinja Ana Marija Ferenčak je upozorila da mladima i ženama nije lako jer se moraju dvostruko više dokazivati i "dvostruko više nekog vući za rukav da ga pogleda". Smatra kako je u društvu bitno mijenjati političku kulturu kako bi u parlamentu bilo više žena i mladih.

Bivša saborska zastupnica Mirela Holy upozorila je da zip model ne može biti funkcionalan ukoliko će se samo staviti financijske kazne jer će stranke radije plaćati kazne nego poštivati zip model. Stoga u zakon mora biti ugrađeno da one liste koje to ne poštuju neće biti prihvaćene kao liste i bit će izbačene iz konkurencije.

Smatra i kako bi se u Saboru trebao primijeniti danski model po kojem bi zastupnici dobivali prosječnu plaću na razini države a sve ostalo bi morali zaraditi svojim radom i djelovanjem tj. radom na terenu.