Nesreća u nedjelju posljednja je u nizu neuspjeha tog prvog putničkog zrakoplova razvijenog u Rusiji nakon raspada Sovjetskog Saveza koji je Moskva prikazivala kao dokaz da može samostalno proizvesti kvalitetan avion.

Istražitelji analiziraju zašto je zrakoplov Aeroflota na letu od Moskve do krajnje sjevernog grada Murmanska morao prisilno sletjeti i zašto je to slijetanje prošlo toliko katastrofalno.

Razmatra se nekoliko uzroka poput tehničke ili ljudske greške i loših vremenskih uvjeta.

Jevgenij Ditrih, ruski ministar prometa, na konferenciji za medije kazao je da je zahtjev da se taj model zrakoplova prizemlji dok se ne dovrši istraga "bez osnova".

Televizijske snimke od nedjelje pokazuju kako se avion zapalio na pisti moskovske zračne luke Šeremetjevo pri nepravilnom slijetanju.

Zrakoplov je prevozio 73 putnika i pet članova posade. Ditrih je rekao da je iz aviona izvučeno 41 tijelo. Preživjela su 33 putnika i četiri članova posade. Šestero preživjelih i dalje je u kritičnom stanju.

Avion je proizveden u kolovozu 2017. na dalekom istoku, a posljednji put bio je servisiran u travnju 2019.

Aeroflot je dugo radio na tome da sliku nesigurne aviokompanije kakva je bila u postsovjetskom razdoblju prometne u modernu kompaniju pa je ulaganjem izgradio jednu od najmodernijih flota na međunarodnim rutama kloristeći se uglavnom zrakoplovima Boeing i Airbus.

No ta aviokompanija vlasnica je i najmanje 50 Superjetova koje koristi na domaćim i stranim letovima.

Taj model je počeo letjeti 2011. i više je puta bio kritiziran zbog sigurnosti i pouzdanosti, što uključuje i prisilno slijetanje u prosincu 2016. nakon što je otkrivena neispravnost na repu zrakoplova.

Meksička niskotarifna aviokompanija Interjet Airlines, korisnica pet Superjetova, u nedjelju je priopćila da tim zrakoplovima upravlja "po najvećim sigurnosnim standardima" i da pomno prati rusku istragu.

Jedan Suhoj Superjet srušio se 2012. u Indoneziji, pri čemu je poginulo svih 45 putnika i članova posade, a za uzrok nesreće proglašena je ljudska greška.