Snimka prikazuje helikopter kako ispaljuje raketu s kratkog lijevog krila te se vraća iz misije s neispaljenim projektilom koji još visi ispod desnog krila. Moskva nije objavila datum ni točnu lokaciju snimanja, a nije ni identificirala oružje. Stručnjaci smatraju da bi mogla biti riječ o blisko povezanim i vizualno vrlo sličnim raketama S8000 Banderol ili Dan-T.

Objava nije bila posve neočekivana. Ranije ove godine pojavile su se fotografije helikoptera Mi-28NM naoružanog istim projektilom, a u kolovozu su iz Ukrajine stigla nepotvrđena izvješća da Rusija koristi letjelice tog tipa za lansiranje Banderola, uključujući napade s područja iznad Azovskog mora na ciljeve u blizini ukrajinske luke Odese.

Raketni projektil Banderol razvila je ruska tvrtka Kronstadt, a ukrajinska vojna obavještajna služba GUR prvi ga je put detaljno opisala u proljeće 2025. godine. Prema procjenama GUR-a, on je dug oko pet metara, ima sklopiva krila i pokreće ga mali turbomlazni motor. Navodno leti brzinom od oko 495 kilometara na sat, ima domet do 495 kilometara i nosi bojevu glavu tešku oko 45 kilograma.

Analiza GUR-a navodi i popis stranih komponenti koje su, kako tvrdi služba, pronađene u oružju. U njegovoj proizvodnji sudjeluje 'oko 30 tvrtki' koje isporučuju 'više od 20 ključnih komponenti', a moguće je da su u njemu i dijelovi koji još nisu identificirani. Među navedenima su mali kineski turbomlazni motor SW800Pro i ruska digitalna antena Kometa za satelitsku navigaciju, a navodno se koriste i brojne komponente stranih proizvođača, uključujući američke.

Prekogranični domet

Drugi mogući kandidat je Dan-T, očito izveden iz bespilotne rakete Dan-M, ali s dodanom bojevom glavom teškom 136 kilograma. I njegov se domet procjenjuje na oko 495 kilometara, no navodno je oko 35 posto jeftiniji.

Banderol se prvi put pojavio u izvješćima ukrajinskih obavještajnih službi, a Moskva je kasnije počela priznavati njegovo postojanje. Portal The War Zone navodi da ga je ruska državna televizija u srpnju ove godine prikazala ispod krila drona Orion tvrtke Kronstadt, kada je i službeno predstavljen, premda je bio većim dijelom zaklonjen.

Prema ukrajinskim izvješćima, Banderol je već korišten u borbenim operacijama. Ukrajinsko ratno zrakoplovstvo zabilježilo je 16 napada tim oružjem između sredine svibnja i sredine srpnja, a u jednom napadu 16. srpnja navodno je lansirano pet projektila. Postoje i naznake toga da bi Dan-T s vremenom mogao postati češći izbor.

Ukrajinska izvješća sugeriraju da su ruske zračne snage možda odlučile usmjeriti nabavu na Dan-T, uz planove za kupnju desetaka tisuća projektila. Za razliku od Banderola, Dan-T bi se navodno mogao lansirati i iz borbenih zrakoplova i sa zemaljskih lansera, a Rusija je taj projektil u rujnu prošle godine predstavila za izvoz na Međunarodnom zrakoplovnom sajmu El Alamein u Egiptu.

Upotreba helikoptera za lansiranje takvog oružja je neobična jer je on relativno spor, leti nisko, poput Mi-28, te je ranjiviji na neprijateljsku protuzračnu obranu od taktičkog zrakoplova s fiksnim krilima. No prijavljeni domet Banderola i Dan-T-a omogućio bi mu da ih ispali daleko od cilja, možda i preko granice, a da pritom ostane u ruskom zračnom prostoru. Za usporedbu, maksimalni domet rakete H-38, oružja na Mi-28 s najvećim dometom, iznosi tek nešto više od 14,5 kilometara.

Sve zbog rastućih gubitaka

Rusija već mjesecima nastoji proširiti arsenal oružja kojim može gađati ukrajinske ciljeve s veće udaljenosti. Rastući gubici taktičkih zrakoplova djelovanjem ukrajinske protuzračne obrane pojačali su potrebu za oružjem koje može precizno pogađati ciljeve na bojišnici i iza nje, a da skupi zrakoplovi ne budu izloženi prevelikom riziku.

Najpoznatiji je primjer UMPK, razmjerno grub komplet za navođenje bombi koji je od uvođenja početkom 2023. godine zadavao velike probleme ukrajinskoj protuzračnoj obrani. Nakon njega pojavila se i nova, sofisticiranija inačica precizno navođene jedrilice, no ona nema motor. Mali turbomlazni motori u Banderolu i Dan-T-u svrstavaju ih među krstareće rakete, a njihov prijavljeni domet do 498 kilometara osobito je značajan – ako je točan. Taj domet dolazi nauštrb veličine bojeve glave, osobito u usporedbi s većim ruskim krstarećim raketama.

Važni su i navigacija te zaštita od elektroničkog ratovanja, a inercijski navigacijski sustav u kombinaciji sa satelitskom navigacijom otpornom na ometanje trebao bi pružiti određenu zaštitu od elektroničkih smetnji koje Ukrajina sve češće koristi. Satelitska navigacija može ispraviti i nakupljeno odstupanje putanje, što je važno jer se pogreške inercijskih sustava povećavaju na većim udaljenostima.

Banderol je važan i u kontekstu ekonomije rata u Ukrajini. Ruske snage sve češće kombiniraju razmjerno jeftine jednosmjerne napadačke dronove sa skupljim krstarećim i balističkim raketama. Dronovi se mogu proizvoditi u velikim količinama i otežati rad protuzračne obrane, a rakete većih sposobnosti nude veću brzinu, domet, nosivost ili mogućnost proboja obrane. Malo oružje s turbomlaznim motorom poput Banderola popunjava još jedan dio tog spektra.

Koncept zanimljiv i američkim marincima

Mogućnost lansiranja ovakvog oružja s različitih platformi – dronova, jurišnih helikoptera i potencijalno zemaljskih sustava – dala bi veću fleksibilnost ruskoj vojsci. Bombarderi i taktički zrakoplovi s fiksnim krilima mogli bi se usredotočiti na svoje primarne zadaće, a druge platforme preuzele bi dio napada dugog dometa. Za Mi-28NM bi krstareća raketa velikog dometa mogla biti korisna dodatna sposobnost, osobito nakon velikih gubitaka helikoptera u ratu u Ukrajini.

Prema podacima istraživačke skupine Oryx, Rusija je od početka invazije na Ukrajinu izgubila 21 helikopter Mi-28. Broj bi mogao biti i veći jer Oryx bilježi samo gubitke koje može vizualno potvrditi, a Rusija je započela rat s oko 110 primjeraka Mi-28 svih inačica. Drugi ruski tipovi helikoptera pretrpjeli su još veće gubitke, što pokazuje koliko su ranjivi kada djeluju blizu bojišnice.

Rusija nije jedina koja istražuje taj koncept. Američki marinski korpus radi na tome da jurišnim helikopterima AH-1Z Viper omogući napade na većim udaljenostima, koristeći modularnu obitelj raketa Red Wolf tvrtke L3Harris. Oružje je već testirano s Vipera i razvija se u sklopu marinskog programa za rakete dugog dometa (LRAM) te mu prijavljeni domet iznosi nekoliko stotina kilometara. Red Wolf može se, osim za udare, konfigurirati za komunikacijsko povezivanje i elektroničko ratovanje, a predložen je i za helikoptere i tiltrotore američke kopnene vojske.

Taj razvoj odražava šire nastojanje da se helikopterima i drugim letjelicama s rotacijskim krilima omogući precizno djelovanje daleko izvan dometa njihova uobičajenog oružja. Ujedno se sve više brišu granice između krstarećih raketa, dronova i drugih daljinski lansiranih oružja. Za Kremlj privlačnost takvih projektila nije samo u njihovoj razmjerno niskoj cijeni, nego i u tome što ih može koristiti s većeg broja platformi, čime otežava Ukrajini obranu od nadolazećih napada.