Bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko pustio je u subotu 123 zatvorenika, uključujući Nobelovca Alesa Bjaljackog i istaknutu oporbenu čelnicu Mariju Kalesnikavu, nakon dvodnevnih razgovora s američkim izaslanikom, priopćio je State Department
SAD je zauzvrat ukinuo sankcije na bjelorusku potašu, ključni sastojak gnojiva.
Riječ je o najvećem broju puštenih zatvorenika otkako je Trumpova administracija ove godine počela razgovore s Lukašenkom, bliskim saveznikom ruskog predsjednika Vladimira Putina.
Zapadne vlade do tada su ga izbjegavale zbog gušenja oporbe i podržavanja ruskog rata u Ukrajini.
Bjaljacki, jedan od troje dobitnika Nobelove nagrade za mir 2022., aktivist je za ljudska prava koji se godinama borio za političke zatvorenike dok i sam to nije postao. U zatvoru je bio od srpnja 2021.
vezane vijesti
Puštena je i Kalesnikava, koja je predvodila masovne prosvjede protiv Lukašenka 2020., kao i Viktor Babariko, koji je te godine uhićen dok se pripremao kandidirati na predsjedničkim izborima.
Američki dužnosnici rekli su Reutersu da su kontakti s Lukašenkom dio nastojanja da ga se odvoji od Putinova utjecaja, barem u određenoj mjeri, što bjeloruska oporba promatra s velikim skepticizmom.
Trumpov izaslanik, John Coale, rekao je novinarima u Minsku da će "prema nalogu predsjednika Trumpa, SAD ukinuti sankcije na bjelorusku potašu".
Bjelorusija je vodeći svjetski proizvođač potaše, ključnog sastojka gnojiva.
Tema razgovora i rat u Ukrajini
SAD i EU uveli su Minsku sankcije širokog spektra nakon što je počeo nasilnu represiju nad prosvjednicima koji su se pobunili protiv spornih izbora 2020., smjestivši u zatvor gotovo sve Lukašenkove protivnike koji nisu pobjegli u inozemstvo.
Lukašenko je prije nijekao da se u Bjelorusiji drže politički zatvorenici i za te je ljude rekao da su "banditi". Još u kolovozu postavio je pitanje zašto bi trebao pustiti na slobodu ljude koje smatra neprijateljima države koji bi mogli "povesti rat" protiv vlasti.
Trump je zatražio od Lukašenka da pusti na slobodu 1300 do 1400 zatvorenika koje je nazvao "taocima".
Prema podacima bjeloruske organizacije za ljudska prava Viasni, koju Minsk smatra ekstremističkom organizacijom, u Bjelorusiji je do puštanja 123 zatvorenika u subotu bilo 1227 političkih zatvorenika.
Coale je rekao da je s Lukašenkom razgovarao o cijelom nizu pitanja, uključujući ruski rat u Ukrajini i situaciju u Venezueli, prenijela je bjeloruska državna agencija Belta.
Priprema se razmještanje lansirnih sustava za Orešnik?
Očekuje se da će skupina oslobođenih zatvorenika uskoro stići u glavni grad Litve, Vilnius, piše BBC.
Bjelorusija je u rujnu pustila na slobodu 52 zatvorenika raznih nacionalnosti, nakon apela američkog predsjednika Donalda Trumpa.
Sjedinjene Države ukinule su tada sankcije bjeloruskoj državnoj zrakoplovnoj kompaniji u zamjenu za oslobađanje zatvorenika, a John Coale rekao je da Washington želi ponovno otvoriti svoje veleposlanstvo u Minsku, ukazujući na mogućnost poboljšanja odnosa između dviju zemalja.
Američki predsjednik prije toga je rekao kako vjeruje da će Bjelorusija pustiti mnoge od stotina političkih zatvorenika koje drži i da je o tom pitanju razgovarao s bjeloruskim predsjednikom, kojeg je tada nazvao nazvao "vrlo cijenjenim čovjekom".
Od tada su odnosi SAD-a i Lukašenka zatoplili, iako su zapadne sile, uključujući SAD, EU i Veliku Britaniju, nametnule niz sankcija Bjelorusiji posljednjih godina zbog kršenja ljudskih prava i podrške ruskom ratu u Ukrajini.
Lukašenko je dozvolio ruskom čelniku Vladimiru Putinu, čiji je najbliži saveznik, da iskoristi njegovu zemlju kao platformu za napad na Kijev na početku sveobuhvatne invazije na Ukrajinu krajem veljače 2022. godine.
S druge strane The Kyiv Post prenosi informacije ukrajinskog medija Ukrinform, koji javlja da se Rusija priprema za razmještanje lansirnih sustava za svoje balističke rakete srednjeg dometa Orešnik, u Bjelorusiji kao dio izvršavanja pritiska na Europu, priopćila je Ukrajinska vanjska obavještajna služba (SZRU).
Oleg Ivaščenko, šef SZRU-a, rekao je da je ukrajinska obavještajna služba pratila pripreme za raspoređivanje, uključujući izgradnju vojnih objekata za lansere, nadzorne sustave i komunikacijsku infrastrukturu. ''Ove mjere još nisu dovršene", dodao je.
Ivaščenko je rekao da će raspoređivanje omogućiti Rusiji skraćivanje vremena leta tih raketa i izvođenje iznenadnih udara na europske prijestolnice.
Krajem 2024. bjeloruski čelnik zatražio je postavljanje najnovijeg ruskog oružja na teritorij Bjelorusije, uključujući sustav Orešnik, a Putin je odgovorio kako smatra mogućim to učiniti u drugoj polovici 2025. godine.
