Ministar za razvoj ruskog Dalekog istoka i Arktika Aleksej Čekunov izjavio je za rusku agenciju RIA Novosti da se očekuje snažan rast međunarodne potražnje za prijevozom preko Sjevernog morskog puta, potaknut razvojem infrastrukture i sigurnosnim problemima na postojećim rutama, piše Banking News.

Prema njegovim riječima, pun potencijal koridora bit će ostvaren dovršetkom državnog programa koji uključuje izgradnju novih nuklearnih ledolomaca. Iako je plovidba trenutačno moguća samo tijekom dijela godine, Moskva smatra da su sadašnja ulaganja ključna za buduću ulogu Arktika u globalnoj trgovini.

Unatoč kritikama zbog visokih troškova infrastrukturnih projekata, ruske vlasti ne vide razvoj Arktika kao dugoročnu ambiciju, već kao neposredan gospodarski prioritet. Istodobno nastoje stvoriti alternativni prometni koridor neovisan o vanjskim geopolitičkim pritiscima.

Sve veći problemi na postojećim pomorskim rutama

Važnost Sjevernog morskog puta raste zbog sigurnosnih izazova na ključnim svjetskim pomorskim pravcima. Napetosti u Hormuškom tjesnacu pojačane su tako nakon sukoba Irana s Izraelom i SAD-om te upozorenja iranskog ministra vanjskih poslova Abasa Aragčija da se režim plovidbe mijenja i da dosadašnji uvjeti više neće vrijediti.

Istodobno napadi hutista u području Bab el Mandeba ozbiljno ugrožavaju sigurnost prometa kroz Crveno more i Sueski kanal, zbog čega brodarske kompanije sve češće biraju duži put oko Afrike. Takva ruta povećava troškove goriva i osiguranja te produljuje vrijeme prijevoza za 30 do 40 posto. Napetosti rastu i u Malajskom tjesnacu, samo pojačavajući zabrinutost globalnih tržišta.

Ruski predsjednik Vladimir Putin poručio je na Međunarodnom prometnom i logističkom forumu u Sankt Peterburgu da države i kompanije sve više prednost daju sigurnosti i stabilnosti opskrbnih lanaca, čak i nauštrb nižih troškova, a prema procjenama čelnika državne korporacije Rosatom Alekseja Lihačova, cjelogodišnja plovidba Arktikom mogla bi postati stvarnost već do 2030. godine.

Klimatske promjene otvaraju nove mogućnosti

Ruske procjene podupiru i međunarodne studije. Američko Ministarstvo energetike u svojim klimatskim modelima navodi da se Arktik zagrijava dvostruko brže od ostatka planeta te da bi se trajni ledeni pokrov mogao značajno smanjiti do kraja desetljeća. Zbog toga zemlje poput Kine i Južne Koreje već prilagođavaju svoje strategije, a Peking planira do 2030. godine preko Sjevernog morskog puta prevoziti 20 milijuna tona robe.

Rusija paralelno gradi deset nuklearnih ledolomaca i 40 brodova za spašavanje te razvija posebnu satelitsku mrežu s ciljem jačanja trgovačke flote i zadržavanja prihoda od tranzita u domaćem gospodarstvu.

Takav razvoj izaziva zabrinutost na Zapadu. U izvješću talijanske obrambene kompanije Leonardo S.p.A. i Sveučilišta u Ouluu navodi se da bi razvoj Sjevernog morskog puta mogao povećati geopolitičku ovisnost Zapada o Rusiji.

Američki think tank Alexander Hamilton Society upozorava da bi nova ruta mogla promijeniti ravnotežu snaga u globalnoj trgovini i oslabiti američki utjecaj na Arktiku.

Admiral Nahimov kao jamac ruske prisutnosti na Arktiku

Prema analizi Military Watch Magazinea, teška nuklearna raketna krstarica Admiral Nahimov vratila se u aktivnu službu nakon opsežne modernizacije, a kako ima istisninu od 28.000 tona, riječ je o najvećem površinskom ratnom brodu na svijetu. Zahvaljujući nuklearnom pogonu on može mjesecima djelovati bez dopune gorivom te je projektiran za rad u ekstremnim arktičkim uvjetima.

Brod raspolaže snažnim protuzračnim i protupodmorničkim sustavima, uključujući 96 projektila dugog dometa, te može djelovati kao zapovjedno središte povezano sa satelitima, podmornicama i presretačima MiG-31BM. Moskva ga vidi kao ključni element zaštite Sjevernog morskog puta i dio šire arktičke strategije.

Nuklearni pogon kao održivo rješenje

Rusija pritom nastoji iskoristiti i strože međunarodne ekološke standarde, uključujući ograničenja upotrebe teških goriva u polarnim područjima, promičući nuklearni pogon kao održivo rješenje za plovidbu Arktikom.

Ruski analitičari smatraju da će Admiral Nahimov omogućiti stvaranje zone ograničenog pristupa na sjeveru, štititi podmornice i infrastrukturu te odvraćati moguće pokušaje ugrožavanja nove trgovačke rute.

Dok se tradicionalni pomorski pravci suočavaju s ratovima i političkim krizama, Moskva predstavlja Sjeverni morski put kao sigurnu alternativu koja spaja kraće transportne rute, ekološke standarde i vojnu zaštitu. Za Rusiju razvoj Arktika nije samo gospodarski projekt, već i pitanje dugoročne geopolitičke autonomije.