Rekordni toplinski val koji je ovoga tjedna pogodio velik dio Europe ponovno je otvorio pitanje koliko je kontinent spreman za sve češće i intenzivnije ekstremne vrućine. Iako su upozorenja znanstvenika prisutna desetljećima, stručnjaci upozoravaju da klimatske promjene ubrzano povećavaju rizik za zdravlje, dok mnoge države i dalje ne poduzimaju dovoljno kako bi zaštitile stanovništvo
Ovaj tjedan Francuska je zabilježila najtopliji dan i noć u svojoj povijesti, dok su Velika Britanija i Švicarska srušile rekorde za lipanj. U pojedinim dijelovima Njemačke, Italije i Španjolske temperature su se približile ili premašile 40 Celzijevih stupnjeva, a meteorolozi upozoravaju da će ovakvi toplinski valovi postajati sve češći i dugotrajniji, piše The Guardian.
Pierre Masselot, epidemiolog okoliša s Londonske škole higijene i tropske medicine, kaže da ga aktualne vrućine podsjećaju na katastrofalni toplinski val iz 2003. godine, kada je diljem Europe od posljedica ekstremnih temperatura umrlo oko 70.000 ljudi.
vezane vijesti
Tada je kao tinejdžer u južnoj Francuskoj promatrao kako ekstremna vrućina paralizira svakodnevni život, dok su gradovi doslovno postajali pećnice. Danas, više od dva desetljeća kasnije, kaže da su nekadašnji ekstremi postali nova stvarnost.
'Klimatski znanstvenici godinama govore da ćemo imati sve više "2003.". Danas je bolno očito da su bili u pravu', rekao je Masselot.
Njegova zabrinutost nije samo profesionalna nego i osobna. Dok njegova mala kći danas pohađa vrtić u Engleskoj, već je ovog tjedna uprava roditelje zamolila da djecu odvedu kući ranije jer su učionice postale prevruće za siguran boravak.
Masselot upozorava da će njegova kći, kada bude imala 14 godina – koliko je on imao tijekom toplinskog vala 2003. – živjeti u svijetu koji će biti znatno topliji od današnjeg, a ekstremni vremenski događaji bit će još češći.
Bolnice pod pritiskom
Posljedice aktualnog toplinskog vala već su vidljive diljem Europe.
U Velikoj Britaniji više je bolnica proglasilo izvanredno stanje zbog kvarova rashladnih sustava i informatičke opreme uzrokovanih visokim temperaturama. U pojedinim školama nastava je skraćena ili prekinuta, željeznički promet suočio se s velikim poremećajima, a izbili su i brojni šumski požari.
U Francuskoj, gdje gotovo polovica stambenih objekata nije prilagođena ekstremnim vrućinama, više od 55 ljudi izgubilo je život pokušavajući se rashladiti u vodi. Četvero djece preminulo je nakon što su ostavljena u pregrijanim automobilima, dok su dvije nuklearne elektrane morale privremeno obustaviti rad zbog nedostatka vode potrebne za hlađenje reaktora.
Tisuće smrti mogle su biti spriječene
Nakon katastrofalnog ljeta 2003. europske države počele su uvoditi sustave ranog upozoravanja na toplinske valove, akcijske planove za zaštitu najugroženijih skupina stanovništva te preporuke za zdravstvene ustanove.
Prema istraživanjima, takve mjere dale su rezultate. Znanstvenici procjenjuju da bi, kada bi se toplinski val iz 2003. ponovio danas istim intenzitetom, broj smrtnih slučajeva bio oko 75 posto manji.
No istodobno toplinski valovi postaju sve snažniji, češći i dugotrajniji, pa se postavlja pitanje mogu li se sustavi zaštite razvijati dovoljno brzo.
Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da je samo u posljednje četiri godine zbog ekstremnih vrućina u Europi umrlo oko 200.000 ljudi.
'Tragedija je dvostruka. Većina tih smrti mogla se spriječiti, a to je tek vrh ledenog brijega jer su milijuni ljudi pretrpjeli fizičke i psihičke posljedice', upozorio je regionalni direktor WHO-a za Europu Hans Kluge.
Europa se zagrijava najbrže na svijetu
Europa je danas kontinent koji se zagrijava brže od bilo kojeg drugog dijela planeta. Razlozi leže u kombinaciji klimatskih promjena, specifičnih atmosferskih obrazaca i ubrzanog zagrijavanja Arktika.
Najnovije istraživanje organizacije World Weather Attribution pokazalo je da bi ovakav toplinski val prije samo 50 godina u lipnju bio gotovo nezamisliv.
Posebno zabrinjavaju noćne temperature koje organizmu ne dopuštaju oporavak. Znanstvenici procjenjuju da su ovako tople noći danas oko 100 puta vjerojatnije nego početkom stoljeća, dok su ekstremno visoke dnevne temperature deset puta češće nego prije nekoliko desetljeća.
Autori istraživanja naglašavaju da aktualni toplinski val nije posljedica prirodnog klimatskog fenomena El Niño, nego izravna posljedica globalnog zagrijavanja uzrokovanog ljudskim djelovanjem.
Klimatolozi: Vrijeme je da zakočimo
Klimatologinja Friederike Otto sa Sveučilišta Imperial College London kaže da znanstvenici već godinama upozoravaju na iste probleme, ali da političke reakcije i dalje kasne.
'Tužno je što iz godine u godinu ponavljamo iste poruke. Da, riječ je o klimatskim promjenama. Da, odgovorni smo mi. I ne, ovo nije posljedica El Niña. Jednostavno rečeno, krećemo se jednosmjernom cestom prema sve opasnijoj budućnosti i vrijeme je da pritisnemo kočnicu', poručila je.
Što Europa može učiniti?
Stručnjaci smatraju da se Europa mora istodobno prilagođavati novim klimatskim uvjetima i ubrzati smanjenje emisija stakleničkih plinova.
Među prioritetima izdvajaju sadnju više drveća u gradovima, povećanje zelenih površina, bolju izolaciju i ventilaciju zgrada, prilagodbu bolnica i domova za starije osobe te razvoj sustava pomoći najugroženijim građanima tijekom toplinskih valova.
Iako dio stručnjaka upozorava da masovna uporaba klima-uređaja povećava potrošnju energije i dodatno zagrijava gradove, smatraju da su oni nužni u bolnicama, školama, domovima za starije osobe i javnom prijevozu.
No upozoravaju da ni najbolji sustavi prilagodbe neće biti dovoljni ako se istodobno ne smanji ovisnost o fosilnim gorivima.
Za Pierrea Masselota najveći je problem što se Europa nakon svakog ljeta ponovno opusti.
'Ljudi su mnogo svjesniji opasnosti nego prije dvadeset godina. Ali čim ljeto završi, kao da sve zaboravimo. A upravo to je najveći rizik', zaključio je.
