Bijes Donalda Trumpa prema saveznicima u NATO-u zbog njihova odbijanja da se uključe u rat protiv Irana zasad je postigao jednu stvar: ujedinio ih je protiv njega. U privatnim razgovorima, na večerama u užem krugu te na marginama sastanaka u Bruxellesu i drugdje, europski čelnici i dužnosnici raspravljaju kako odgovoriti na prijetnje američkog predsjednika o napuštanju NATO-a i što učiniti ako to doista i ostvari, piše Politico u analizi.

Sada dijele sumorno mišljenje da Trumpovi sve žešći napadi na Ujedinjeno Kraljevstvo, Španjolsku, Francusku i druge potvrđuju temeljni raskol u transatlantskom savezu. Iako još nisu sigurni koje je konačno rješenje, neke zemlje već razmatraju proširenje obrambenih i sigurnosnih aranžmana kako bi zaobišle oslabljeni NATO.

‘NATO je paraliziran — ne mogu se čak ni sastajati’, rekao je jedan europski diplomat. ‘Prilično je jasno da se NATO već raspada’, dodao je dužnosnik EU-a, naglašavajući da Europa hitno mora ojačati vlastitu obranu: ‘Ne možemo čekati da potpuno umre.’

Ova izravna procjena, temeljena na razgovorima koje je Politico vodio s 24 ministra, dužnosnika i diplomata, zorno prikazuje promjenu u poslijeratnom svjetskom poretku koju je Trump uvelike potaknuo.

Posljednjih dana Trumpova administracija dovela je vojni savez u možda najdublju krizu u njegovih 77 godina. Američki predsjednik i njegov tim najavili su da će preispitati američko članstvo u NATO-u nakon završetka rata s Iranom, kao odgovor na odbijanje europskih saveznika da se uključe u sukob. Trump je dodatno raspirivao napetosti nazvavši NATO ‘papirnatim tigrom’ u intervjuu za The Telegraph.

Glavni američki prigovor odnosi se na odbijanje europskih sila poput Španjolske, Ujedinjenog Kraljevstva i Francuske da dopuste američkim snagama korištenje svojih vojnih baza ili zračnog prostora za operacije protiv Irana. U mjesec dana od početka rata Trumpovo nezadovoljstvo samo je raslo, što se vidi u nizu sve ogorčenijih objava na njegovoj društvenoj mreži Truth Social.

Za Europljane je, kao i uvijek, ključno pitanje kako se zaštititi od najgorih posljedica i sačuvati ono najvažnije.

Nordijski razgovori

U Helsinkiju je prošlog tjedna deset europskih čelnika održalo privatnu večeru bez savjetnika u Muzeju Mannerheim, domu finskog vođe iz Drugog svjetskog rata Gustafa Mannerheima. U muzeju uređenom u stilu 1940-ih, čelnici zemalja uključujući Ujedinjeno Kraljevstvo, Švedsku, Finsku i Norvešku otvoreno su raspravljali o teškom stanju transatlantskog saveza. Složili su se da je Trumpova retorika sve problematičnija. Istodobno su odlučili da ne mogu pristati na zahtjeve američkog predsjednika da se uključe u rat protiv Irana.

‘Svi želimo da rat završi, ali nismo na istoj liniji sa SAD-om’, rekao je jedan dužnosnik upoznat s razgovorima. Trump želi pomoć NATO-a, ali čelnici ostaju suzdržani jer ‘većina Europljana nije bila unaprijed informirana, a Perzijski zaljev nema veze s NATO-om’.

Kriza, međutim, ima i učinak zbližavanja Europe: ‘Ovih deset zemalja oduvijek je bilo blisko, ali sada su još bliže’, dodao je isti izvor. Stajalište tih vlada, među kojima su Danska, Estonija, Island, Latvija, Litva i Nizozemska, ne odnosi se samo na sjever Europe. Zapravo, ono što je iznimno u međunarodnoj reakciji na rat u Iranu jest koliko su europski čelnici jedinstveni u odbijanju slanja vojne opreme i snaga kako bi se pridružili američko-izraelskim napadima.

Trump je, prema riječima jednog diplomata EU-a, ‘uništio’ transatlantski odnos i ‘ujedinio’ Europu protiv ovog rata. Drugi visoki dužnosnik istaknuo je da SAD sada mora snositi posljedice vlastitih odluka.

Za razliku od invazije na Irak 2003., kada su neke europske zemlje sudjelovale, ovaj put i britanski i poljski premijer jasno poručuju da neće sudjelovati. Španjolska je zatvorila svoj zračni prostor za američke zrakoplove, dok je Francuska zabranila korištenje svog zračnog prostora za vojne letove prema Zaljevu.

‘Sjedinjene Države odlučile su ne konzultirati europske saveznike prije napada na Iran. Nije iznenađujuće da sada neki saveznici uskraćuju korištenje baza i zračnog prostora’, rekao je Fabrice Pothier, bivši dužnosnik NATO-a. Dodao je da se Trump sada suočava s posljedicama jednostranog djelovanja. 'Ključno je sada da europski saveznici ostanu ujedinjeni u suočavanju s posljedicama Trumpova bijesa', dodao je.

Nije vam to Churchill

Britanski premijer Keir Starmer bio je glavna meta Trumpovih osobnih napada, pri čemu ga je predsjednik više puta omalovažavao tvrdeći da ‘nije Winston Churchill’ zbog nevoljkosti da se uključi u napadne operacije protiv Irana. U srijedu je Starmer odbacio te kritike poručivši: ‘Bez obzira na pritisak na mene i druge, bez obzira na buku, djelovat ću u britanskom nacionalnom interesu.’

Dodao je da je NATO ‘najučinkovitiji vojni savez koji je svijet ikada vidio’ te da Ujedinjeno Kraljevstvo ostaje ‘u potpunosti predano’ savezu. No britanska ministrica financija Rachel Reeves otvoreno je iznijela stvarne frustracije u Londonu: ‘Ljuta sam što je Donald Trump odlučio pokrenuti rat na Bliskom istoku — rat za koji ne postoji jasan plan izlaska’, rekla je za BBC.

Unatoč svemu, Starmer nastoji pokazati da Britanija i druge zemlje žele pomoći — ponajviše zato što njihova gospodarstva ovise o obnovi trgovine kroz Hormuški tjesnac i stabilizaciji cijena nafte.

U četvrtak bi Ujedinjeno Kraljevstvo trebalo biti domaćin virtualnog sastanka 35 država na kojem će se raspravljati o ‘svim održivim diplomatskim i političkim mjerama’ za obnovu slobode plovidbe i trgovine u regiji. Očekuje se sudjelovanje svih članica skupine G7 osim SAD-a, kao i niza manjih država, uključujući i Maršalove Otoke.

Ujedinjeno Kraljevstvo i drugi saveznici također će razmotriti kako bi mogli pomoći u mirovnim ili sigurnosnim misijama u Zaljevu — ali tek nakon završetka borbi. Postoje i nade u Britaniji i drugdje u Europi da bi državni posjet kralja Charlesa Sjedinjenim Državama ovog mjeseca mogao ublažiti narušene odnose.

Za sada, međutim, nijedan od tih napora nije uspio utjecati na Trumpa.

Nemojte spominjati rat

Među dužnosnicima NATO-a privatno raste zabrinutost zbog raskola unutar saveza, uz određeno čuđenje jer SAD još nije formalno zatražio pomoć NATO-a u području Zaljeva. Nije jasno što Washington točno želi, navode dužnosnici.

Glavni tajnik Mark Rutte ‘iznervirao’ je neke saveznike ustrajnim odbijanjem kritiziranja Amerike i tvrdnjama da s NATO-om nema problema, rekao je jedan europski diplomat.

‘Svako potresanje unutar saveza, s SAD-om u središtu, razlog je za nelagodu i zabrinutost’, dodao je visoki NATO-ov diplomat. Rutte donosi ‘stratešku odluku’ da zadrži ‘pomirljivi ton kako bi izbjegao eskalaciju’ spora između Europe i Washingtona.

U privatnim razgovorima dužnosnici priznaju da stalne kritike iz SAD-a neizbježno slabe NATO jer je savez u svojoj srži ideja. Članak 5. osnivačkog ugovora NATO-a predviđa da će članice braniti svaku napadnutu članicu. Onog trenutka kada se u to obećanje posumnja, NATO gubi snagu odvraćanja od ruske agresije. Trump je to načelo doveo u pitanje toliko puta da je sumnja u NATO postala službena politika.

Ipak, Europljani još nemaju jedinstven odgovor kako obnoviti vjerodostojnost NATO-a ili što ga može zamijeniti u najgorem scenariju. Sve više europskih dužnosnika zato razmatra izgradnju ili jačanje alternativnih struktura kao osiguranje u slučaju sloma saveza.

Večera u Helsinkiju održana je na kraju summita Zajedničkih ekspedicijskih snaga (JEF), obrambene skupine pod vodstvom Ujedinjenog Kraljevstva koja okuplja zemlje sjeverne Europe. Ta je struktura osmišljena za brzo raspoređivanje snaga u situacijama kada se ne aktivira članak 5., rekao je finski ministar obrane Antti Häkkänen. ‘Ne tvrdim da članak 5. ne funkcionira — on funkcionira’, rekao je. Ipak, ako članak 5. zakaže, JEF bi mogao preuzeti dio uloge. Ukrajina je već uspostavila pojačano partnerstvo s tom skupinom, a u budućnosti bi se i Kanada mogla bliže povezati s njom, navodi jedan dužnosnik.

Sve veću važnost dobiva i nordijska obrambena suradnja (Nordefco), koju čine Danska, Finska, Island, Norveška i Švedska.

A što je s Bruxellesom?

A tu je i Europska unija. Godinama su zagovornici NATO-a tvrdili da se Bruxelles treba držati podalje od obrambene politike kako ne bi konkurirao ili potkopavao savez, koji je od 1949. temelj europske sigurnosti.

No jedan dužnosnik EU-a kaže da je Unija sada ‘iznimno aktivna’ u području obrane, potaknuta Trumpovim verbalnim napadima na NATO.

Trumpovo uzdrmavanje saveza potaknulo je EU da osigura 150 milijardi eura zajmova za ulaganja u obranu, dok Bruxelles također ‘razmatra’ članak 42.7 Ugovora o EU-u, koji predviđa uzajamnu obranu, rekao je drugi dužnosnik. Novi plan gospodarske sigurnosti očekuje se ovog ljeta. ‘Moramo poduzeti korake kako bismo bili spremni’, dodao je.

No jedno je pripremati se za mogući američki izlazak, a drugo suočiti se s vojnom prijetnjom na vlastitim granicama. Za baltičke države posebno, egzistencijalna prijetnja iz Moskve razlog je zašto je jedinstvo ključno.

‘Za sve saveznike u ovom trenutku važno je graditi mostove, a ne ih rušiti’, rekao je estonski ministar obrane Hanno Pevkur za Politico. Prema njegovim riječima, rasprave o tome razara li SAD NATO pokazuju da je Zapad ‘podijeljen’. ‘Upravo je to ono što Putin želi vidjeti.’