‘Oh da, rekao bih da je to i više od razmatranja. NATO me nikad nije uvjerio’, rekao je Trump na pitanje hoće li preispitati članstvo SAD-a nakon sukoba. ‘Uvijek sam znao da je to tigar od papira, a i Putin to zna.’

Sredinom ožujka Trump je, podsjeća Time, upozorio saveznike u NATO-u na ‘vrlo lošu’ budućnost ako ne pomognu u osiguravanju Hormuškog tjesnaca. Europske zemlje odgovorile su oprezno i odbile poslati ratne brodove u to ključno trgovačko područje.

Trump ih je kritizirao zbog nedostatka potpore, tvrdeći da je njegov poziv bio ‘test’. ‘Mi smo uvijek bili tu za njih, uključujući i Ukrajinu. Ukrajina nije bila naš problem. To je bio test, i mi smo bili tu za njih. Oni nisu bili tu za nas’, rekao je za britanski Daily Telegraph.

Posebno je prozvao Ujedinjeno Kraljevstvo i ponovno kritizirao premijera Keira Starmera, koji odbija aktivno sudjelovati u ratu. ‘Vi čak nemate ni mornaricu. Prestari ste i imali ste nosače zrakoplova koji nisu radili’, rekao je Trump, ali je odbio savjetovati Starmera o obrani. ‘Neću mu govoriti što da radi. Može raditi što želi. Nije važno. Starmer želi samo skupe vjetroelektrane koje dižu cijene energije’, dodao je.

Starmer je odgovorio kako će djelovati u interesu svoje zemlje. ‘Bez obzira na pritiske, ovo nije naš rat i nećemo biti uvučeni u njega’, rekao je, dodavši da Ujedinjeno Kraljevstvo ostaje ‘potpuno predano’ NATO-u.

Slične poruke dolaze i iz Trumpove administracije. Državni tajnik Marco Rubio rekao je da bi SAD nakon rata mogao ‘preispitati’ odnos s NATO-om, istaknuvši da savez ne smije biti ‘jednosmjerna ulica’. Iako Rubio nije imenovao konkretne zemlje, Trump je više puta izdvojio Ujedinjeno Kraljevstvo zbog početnog odbijanja da američkim snagama dopusti korištenje britanskih baza za napade 28. veljače. Španjolska je također uskratila SAD-u dopuštenje za korištenje zajednički upravljanih baza za napad na Iran i ranije ovog tjedna zatvorila svoj zračni prostor za američke zrakoplove uključene u rat.

Što je NATO i kada su mu se pridružile Sjedinjene Države?

Sjevernoatlantski savez (NATO) osnovan je 1949. godine, a danas okuplja 32 države. Prema NATO-u, savez je utemeljen na tri načela: ‘odvraćanje sovjetskog širenja, sprječavanje ponovne pojave nacionalističkog militarizma u Europi kroz snažnu sjevernoameričku prisutnost te poticanje političke integracije Europe’.

Sjedinjene Države, Belgija, Kanada, Danska, Francuska, Island, Italija, Luksemburg, Nizozemska, Norveška, Portugal i Ujedinjeno Kraljevstvo potpisali su Washingtonski ugovor, odnosno Sjevernoatlantski ugovor, u travnju 1949. godine. Taj ugovor, koji i danas čini temelj NATO-a, sastoji se od 14 članaka.

Tijekom svog prvog mandata u Bijeloj kući, kao i na početku drugog, Donald Trump često je kritizirao NATO, ponajprije zbog razine izdvajanja za obranu i doprinosa pojedinih članica, tvrdeći da SAD ne bi trebao snositi najveći teret.

Na samitu u Haagu 2025. većina saveznika obvezala se ulagati pet posto BDP-a godišnje u osnovne obrambene potrebe i sigurnosne troškove do 2035. godine, što je Trump nazvao ‘velikom pobjedom’

Može li Trump donijeti odluku da SAD napusti NATO?

Sjedinjene Države ključna su članica NATO-a od njegova osnutka, iako Trump već ranije nije isključivao mogućnost povlačenja iz saveza – posljednji put u siječnju tijekom spora oko Grenlanda.

Zakon o obrambenim ovlastima iz 2024. nastojao je postaviti čvrstu pravnu prepreku takvom potezu, zabranjujući predsjedniku izlazak iz NATO-a bez dvotrećinske većine u Senatu ili odluke Kongresa, rekla je pravna stručnjakinja Ilaria Di Gioia.

Ipak, dodaje da ta ograničenja nisu posve čvrsta. Prema njezinim riječima, Trump bi mogao pokušati zaobići Kongres pozivajući se na predsjedničke ovlasti u vođenju vanjske politike, što je već ranije sugerirao.

Nejasno je tko bi uopće imao pravnu osnovu osporiti takav potez na sudu. Najizgledniji tužitelj bio bi Kongres, no s obzirom na političke odnose, podrška za takav postupak nije sigurna. Takav scenarij mogao bi dovesti do ustavnog sukoba između izvršne vlasti i Kongresa, uz sudove kao konačnog arbitra.

Trump bi povlačenje mogao opravdati i kao pitanje nacionalne obrane, pozivajući se na svoje ovlasti vrhovnog zapovjednika, no za to bi trebali postojati snažni argumenti.

Curtis Bradley, profesor prava na Sveučilištu u Chicagu, izjavio je za Time da postoji određeni presedan, navodeći povlačenje predsjednika Jimmyja Cartera iz obrambenog sporazuma s Tajvanom 1978., koje je formalizirano 1980. godine. Ipak, s obzirom na Zakon o obrambenim ovlastima iz 2024., eventualno povlačenje SAD-a iz NATO-a bilo bi vrlo složeno i moglo bi izazvati pravne posljedice.

Bradley je dodao da bi, zbog toga što Vrhovni sud često presuđuje u korist Trumpove administracije, Kongres mogao imati poteškoća u sudskim sporovima, no pravni izazovi mogli bi doći i s drugih strana.

‘Ako postoje ugovaratelji povezani s NATO-om koji bi zbog povlačenja SAD-a pretrpjeli financijski gubitak, to bi mogla biti osnova za tužbe’, rekao je.

Unatoč tome što Trump ima određene opcije, stručnjaci se slažu da je pravna situacija nejasna.

‘Sama ideja izlaska SAD-a narušava povjerenje, koheziju i vjerodostojnost kolektivne obrane’, rekla je Ilaria Di Gioia, istaknuvši da i sama mogućnost takvog poteza već ima negativne posljedice. ‘Trumpovo učestalo propitivanje saveza slabi odvraćanje, potresa europsko sigurnosno planiranje i ohrabruje protivnike.’

Nazvavši NATO ‘najvažnijim obrambenim savezom nakon Drugog svjetskog rata’, Bradley je ocijenio da bi izlazak SAD-a bio iznenađujuć te da je vjerojatnije da će se nastaviti napetosti unutar saveza nego da dođe do formalnog povlačenja.