O tome što se zviždačima događa u praksi najbolje govori naslovnica Nacionala, kazala je Dalija Orešković (Centar), upućujući tako na slučaj Maje Đerek, koja u tom tjedniku govori o nepravilnostima u Državnim nekretninama.

„Taj slučaj ukazuje na teške zlouporabe položaja, ovlasti i dužnosti čitavog niza visokopozicioniranih dužnosnika počevši od ministra Banožića, Frke Petešića, direktorice Državnih nekretnina, a uvaženi predsjedatelju i vas se spominje u ružnom kontekstu“, rekla je Orešković predsjedniku Sabora Gordanu Jandrokoviću.

„Ako su tvrdnje Nacionalan istinite, ovdje svjedočimo o realiziranom sukobu interesa, zbog kojega bi ,kada bi državna tijela imala volje, trebala pasti cijela Vlada“, rekla je zastupnica.

MIletić: Zviždače se šuta, ostaju bez egzistencije

Ne sporeći da su nam zakoni dobri, Marin Miletić (Most) upozorava kako na terenu u sustavu zaštite zviždača vlada kaos.

Niz zviždača, od Adriane Cvrtile do Damira Sabljaka, prijavili su nepravilnosti i onda su, ne završili na marginama, nego ih se šuta, ostaju bez osnovne egzistencije, ustvrdio je Miletić. Naveo je procjenu po kojoj korupcija hrvatsko društvo godišnje košta 60 milijardi kuna, što je, dodaje, "cifra da se smrzneš".

Apelirao je na ministra pravosuđa i uprave Ivana Malenicu da zaštiti zviždače i da počnemo graditi pravedniju Hrvatsku.

Malenica: Novi Zakon o zaštiti zviždača, donosi niz poboljšanja

Ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica rekao je da novi Zakon o zaštiti prijavitelja nepravilnosti, odnosno zviždača, donosi niz poboljšanja.

Olakšava se postupak za prijavu nepravilnosti, to je moguće učiniti usmeno ili pisanim putem, koji uključuje i moderne IT alate i aplikacije, zviždači će imati pravo na sudsku zaštitu, pravo na naknadu štete, zaštitu identiteta i povjerljivosti te na primarnu pravnu pomoć, naglasio je ministar.

Nepravilnosti će se moći prijaviti preko povjerljive osobe kod poslodavca, preko vanjskih tijela, odnosno pučke pravobraniteljice te javnim razotkrivanjem.

Povjerljivu osobu, kazao je Malenica, moraju imati svi poslodavci koji imaju najmanje 50 zaposlenika, a odlučujuću ulogu kod njenog izbora i dalje će zadržati radnici, takve osobe će se imenovati na radničkom vijeću ili će to biti sindikalni povjerenik ili izravno na prijedlog radnika.

Pavić: Od čega će zviždač živjeti do sudskog epiloga?

Željka Pavića (Socijaldemokrati) zanima kako će država pomoći zviždaču da preživi razdoblje od prijave nepravilnosti, često i otkaza do sudskog epilog? On u tom razdoblju treba od nečeg živjeti, kazao je zastupnik.

U tim situacijama prijavitelju je omogućena sudska zaštita, postupak pred općinskim sudom je hitan, a odluka o privremenoj mjeri mora se donijeti u roku od osam dana, kazao je ministar. Priznaje da se o naknadi ili drugom obliku plaćanja prijavitelju nije razmišljalo.

Uršu Raukar Gamulin (ZLB) zanima zašto novi zakon ne predviđa psihosocijalnu i psihološku pomoć zviždačima, a Vilija Matulu bi li novi zakon zaštito zviždača iz redova policije, koji bi upozorio na nezakonito ponašanje kolega na granici prema migrantima?

Ministar pravosuđa Malenica odgovorio je kako u konkretne slučajeve neće ulaziti, a otvorenom ostavlja mogućnost da se u budućnosti u zakon 'ubaci' i spomenuta pomoć.

Mišela Jakšića (SDP) zanima što će novi zakon donijeti zviždačima koji su „nagrabusili“ unatrag nekoliko godina, pa konkretizira kako misli na slučaj Cvrtila, slučaj zviždača u URIHO-u.

„Nisu mi poznati detalji oko HNB, pa mi je teško odgovoriti na to pitanje“, odgovorio je ministar Vesni Vučemilović (DP) je li osoba koja je novinaru dala informacije u slučaju trgovanja dionicama banaka zaposlenika u HNB-a, počinila kazneno djelo ili je samo zviždač?

HDZ: Zaštita zviždača od iznimnog je interesa

Iz HDZ-a poručuju kako je zaštita zviždača od iznimnog interesa, a Damir Habijan predlaže da se novčane kazne za poslodavce koji pokušaju spriječiti zviždača u prijavi ili mu se osvećuju, odrede u postotku od prihoda.

Kazna bi trebala biti odvraćajuća, kazao je HDZ-ov zastupnik Habijan, a ministar je najavio da će se razmisliti o povećanju kazni kako bi se spriječio bilo koji oblik pritiska poslodavca na radnika.