SDP-ova Sanja Radolović izrazila je nezadovoljstvo odlukom Ustavnog suda koji je odbio zahtjev oporbenih zastupnika za ocjenu suglasnosti s Ustavom Zakona o upravljanju zgrada te naglasila da je to jedan od primjera zašto SDP neće pristati na "ucjenu" po pitanju sastava Ustavnog suda.
Iako Zakon obuhvaća širi spektar tema vezanih za upravljanje i održavanje zgradama, najsporniji dio u kontekstu turizma SDP-u je bila odredba koja regulira dobivanje suglasnosti za iznajmljivanje stanova, rekla je u petak Hini Radolović.
"Građani ne smiju snositi teret loše pripremljenih zakona, niti smiju biti dovedeni pred svršen čin, bez jasnih i provedivih rješenja. Smatramo da će u tom jednom dijelu zakona biti svađa između susjeda i narušeni dobrosusjedski odnosi, što vjerujem da nikome nije interes", upozorila je zastupnica.
Radolović, koja je ujedno predsjednica saborskog Odbora za turizam, pojasnila je da im je najspornije to što iznajmljivač, čak i ako prikupi suglasnost 50 posto suvlasnika zgrade, za što kaže da je legitimno, ne može dobiti dozvolu bez pristanka susjeda s kojima dijeli zidove, podove ili stropove.
vezane vijesti
Građanima isplativije držati stan praznim nego ga iznajmljivati podstanarima
Kad je riječ o priuštivosti stanovanja i stavljanju praznih stanova u funkciju, Radolović upozorava da su porezna rješenja pokazala da je građanima često isplativije držati stan praznim nego ga iznajmljivati podstanarima. U tom kontekstu, ističe da su stranci u posljednjih sedam godina kupili nekretnine u vrijednosti od sedam milijardi eura te u Hrvatskoj postoji 231.000 praznih stanova u nekomercijalnom smještaju, koji se često iznajmljuje "na crno" pod krinkom iznajmljivanja prijateljima i rodbini.
"Naravno da treba naći neko rješenje. Ako nitko u toj zgradi ne želi iznajmljivanja - ne želi, to treba poštovati, ali mi smo govorili da je to suluda situacija", dodala je Radolović, ukazavši na paradoks koji bi zakon mogao stvoriti, primjerice da legalni mali obiteljski iznajmljivač ne može dobiti potrebnu suglasnost od susjeda koji i sam iznajmljuje "na crno".
Pritom je ustvrdila i da je Nacionalni plan stambene politike donesen na pogrešnim podacima.
"To je sve rađeno zbog priuštivosti stanovanja, a na kraju smo vidjeli i brutalan rast cijena nekretnina od 14,1 posto, dakle lijeva ne zna što joj radi desna", ocijenila je.
Smatra da Zakon ima još spornih detalja, poput održavanja zgrada, fasada, klima jedinica, pričuvi i sličnih tema.
Radolović zanima kako Ustavni sud donosi odluke
"Kao što se ministar gospodarstva pita kako Državni zavod za statistiku računa inflaciju, ja se pitam kako Ustavni sud donosi odluke. Zato je potpuno jasno da mi nećemo pristati na ucjenu Andreja Plenkovića po pitanju sastava Ustavnog suda i vezivanja izbora predsjednika ili predsjednice Vrhovnog suda po tom pitanju jer ovo je samo jedan od primjera", poručila je Radolović.
Na komentar da je Ustavni sud odbio zahtjev za ocjenu ustavnosti Zakona o upravljanju i održavanju zgrada 31. ožujka, dok je još bio u punom sazivu, Radolović je naglasila kako se na Ustavnom sudu donose rješenja i odluke koje su bitne za svakodnevicu građana.
"Naravno da nećemo sigurno pristati da izbor bude politički uvjetovan i da se odluke i rješenja donose samo na temelju nekakvih, možemo reći, političkih svjetonazora i onoga što bi oni i Vlada htjeli, koja očekivanja imaju od Ustavnog suda da radi po njihovoj nekakvoj naredbi", poručila je.
Ministar graditeljstva Branko Bačić u petak je izrazio zadovoljstvo što je Ustavni sud "gotovo jednoglasno", s 11 naprema dva glasa, potvrdio da je Zakon u potpunosti u skladu s Ustavom.
Zakon koji je stupio na snagu početkom prošle godine uz 31 saborskog zastupnika oporbenih stranaka pred Ustavnim sudom osporavala je i Udruga Spasimo male obiteljske iznajmljivače te 239 građana.
Predlagatelji su pred Ustavnim sudom osporavali ukupno 19 zakonskih odredbi, navodeći među ostalim da su diskriminatorni, posebno što se tiče kratkoročnog najma i prava vlasnika stanova.
No, Ustavni sud njihove tvrdnje nije uvažio, uz dva izdvojena mišljenja sutkinja Sanje Bezbradice Jelavić i Lovorke Kušan koje smatraju da su pojedine odredbe zakona trebale biti detaljnije preispitane.
