Tridesetsedmogodišnjak je odslužio manje od trećine devetogodišnje kazne, a osuđen je zbog brutalnog ubojstva supruge nožem u automobilu tijekom ljeta 2021., nakon što je zatražila razvod. Međutim Rusija ga je oslobodila i pomilovala u zamjenu za sudjelovanje u ratu u Ukrajini, piše Reuters.

Šestomjesečni boravak na bojištu nije ublažio njegovu žeđ za nasiljem niti je obuzdao osvetničku mržnju prema ženama koje su ga odbacile.

Povratkom u civilni život u listopadu prošle godine, u radionici u kojoj je radila izbo je bivšu djevojku više od 60 puta nakon što je odbila njegove ponude za pomirenje. Zbog tog svirepog ubojstva u srpnju je osuđen na više od 19 godina zatvora.

Što će biti kad se pomilovani zločinci vrate?

Iskalijevljev slučaj, rekonstruiran na temelju sudskih spisa iz Saratova i izvještaja lokalnih medija, predstavlja šokantan primjer društvenih problema koji bi mogli pogoditi Rusiju kada se stotine tisuća vojnika – među njima i pomilovani osuđenici – počnu vraćati kući nakon završetka rata.

'Sveukupno, možda je više od 1,5 milijuna ruskih muškaraca i žena sudjelovalo u ratu do početka 2025. godine', izjavio je Mark Galeotti, britanski stručnjak za Rusiju i autor izvješća o izazovima njihove demobilizacije, za Globalnu inicijativu protiv transnacionalnog organiziranog kriminala.

'Kako se sve više njih demobilizira i vraća kući, Rusija će doživjeti priljev veterana koji imaju psihološke posljedice rata.'

I Putin je zabrinut

Zabrinutost zbog toga doseže i sam vrh vlasti. Predsjednik Vladimir Putin, svjestan da bi masovan povratak vojske mogao predstavljati ozbiljan rizik za stabilnost društva i političkog sustava koji je izgradio, nastoji pažljivo upravljati tim procesom, rekla su Reutersu tri izvora bliska Kremlju.

Jedan od izvora objasnio je da je cilj izbjeći ponavljanje društvenih nemira koji su uslijedili nakon završetka rata Sovjetskog Saveza u Afganistanu, kada su povratnici pomogli u jačanju vala organiziranog kriminala što je obilježio 1990-e.

Dodatni problem jest ekonomski jaz: mnogi od povratnika nikada više neće moći zaraditi plaće koje su imali kao vojnici. Jedan vojni regrut iz Moskve danas može u prvoj godini služenja u Ukrajini zaraditi najmanje 5,2 milijuna rubalja (59.800 eura), uključujući bonus za prijavu od 1,9 milijuna rubalja (22.080 eura) – što gotovo odgovara prosječnoj godišnjoj plaći u glavnom gradu.

Izazovi upravljanja veteranima nisu specifični samo za Rusiju. 'Značajna manjina' od oko 2,7 milijuna Amerikanaca koji su služili u Vijetnamu, prema podacima američkog Ministarstva za pitanja veterana, također je patila od ozbiljnih psiholoških problema i poteškoća s prilagodbom civilnom životu.

I Ukrajina koristi osuđenike na bojištu

No ključna razlika rata u Ukrajini u odnosu na mnoge druge sukobe jest u tome što su obje strane rasporedile osuđenike na bojište. Podaci ruske zatvorske službe i ukrajinskih obavještajnih izvora sugeriraju da je Rusija od 2022. do danas regrutirala između 120.000 i 180.000 zatvorenika za borbu.

Oni koji su se do sada vratili uglavnom su bili ranjenici, stariji borci ili upravo pomilovani zatvorenici. No većina snaga – a Putin tvrdi da se gotovo 700.000 vojnika trenutno bori u Ukrajini – još je uvijek na frontu.

Ministarstvo obrane promijenilo je 2023. godine pravila i više ne pušta zatvorenike poput Iskalijeva u društvo nakon samo šest mjeseci borbe. Dužnosnici su tvrdili da je nepravedno to što su kriminalci imali bolje uvjete od običnih dobrovoljaca. Sada, poput regularnih regruta, moraju ostati na bojištu do završetka rusko-ukrajinskog rata.

Civile ubijaju veterani

Neovisni ruski medij Verstka izračunao je u listopadu prošle godine da je gotovo 500 civila postalo žrtvama veterana koji su se vratili iz Ukrajine.

Na temelju otvorenih izvora, sudskih spisa i medijskih izvješća, procijenili su da je najmanje 242 ljudi ubijeno, a još 227 njih teško ranjeno. Reuters te brojke nije mogao neovisno potvrditi.

Ruske vlasti označile su u prosincu 2023. Verstku, čiji izdavač ima sjedište u Pragu, kao 'stranog agenta', optužujući je za protivljenje vojnim operacijama u Ukrajini i širenje 'nepouzdanih informacija'. Medij je te tvrdnje odbacio, istaknuvši da rigorozno provjerava činjenice i ne objavljuje ništa u što nije potpuno siguran.

Jedan od izvora bliskih Kremlju rekao je Reutersu da vlasti strahuju od utjecaja koji bi masovni povratak veterana mogao imati na strogo kontroliran politički sustav.

Putin: Oni su prava elita

Naime Putin je već shvatio koliko je opasan kaos kada su se 'njegove' snage okrenule protiv njega – što se pokazalo u lipnju 2023., nakon što je Jevgenij Prigožin, šef plaćeničke skupine Wagner, poveo pobunu protiv vojnog vrha.

Treći izvor potvrdio je da Kremlj, na Putinov zahtjev, aktivno razvija niz politika i programa da bi preduhitrio probleme: od uključivanja veterana u regionalne izbore prošle godine do pripreme njihovih kandidatura za federalni parlament 2026.

Putin, koji je ratnike iz Ukrajine nazvao 'pravom elitom', obećao im je prestižne civilne karijere. Osobno se zainteresirao za elitni program obuke pod nazivom Vrijeme heroja, zamišljen kao priprema za buduće lidere.

Primjeri već postoje: odlikovani zapovjednik tenka Artur Orlov postavljen je na čelo državnog omladinskog pokreta Pokret prvih, a bivši zapovjednik bojne Artjom Žoga imenovan je Putinovim posebnim izaslanikom u regiji Urala.

Nekoliko drugih veterana dobilo je položaje u predsjedničkoj administraciji, trojica u gornjem domu parlamenta, a mnogi su raspoređeni na razne funkcije unutar regionalnih vlasti.

Na sastanku u Kremlju, Putin je objasnio logiku tog plana, naglasivši svoje 'duboko uvjerenje': 'Ljudi koji su svjesno odlučili služiti domovini i time postigli osobni uspjeh trebali bi postupno zauzimati odgovorne položaje.'

Afganistanci i Ukrajinci

Pitanje je, međutim, hoće li se povijest ponoviti. Nakon povratka iz Afganistana 1989. mnogi su veterani – poznati kao 'Afganistanci' – patili od posttraumatskog stresnog poremećaja i ovisnosti o drogama i alkoholu te su se teško integrirali u društvo. Nerijetko su upravo oni postajali dio kriminalnih struktura koje su harale 1990-ima.

Danas povratnici iz Ukrajine već dobivaju svoj nadimak – 'Ukrajinci'. Žoga, kojemu je sin poginuo u ratu, tvrdi da će zahvaljujući državnoj potpori ovi veterani izbjeći sudbinu 'Afganistanaca'.

Slično mišljenje dijeli jedan od izvora bliskih Kremlju, naglašavajući da je nakon Afganistana uslijedio raspad Sovjetskog Saveza, što je stvorilo vakuum moći i sigurnosti pogodan za kaos. Danas je, kaže, politički sustav stabilniji, a represivni aparat znatno snažniji. Ipak, priznaje da osuđenici ostaju visokorizična kategorija.

Povratak 'Ukrajinaca' mogao bi biti ozbiljan problem

No drugi analitičari upozoravaju da bi povratak 'Ukrajinaca' mogao predstavljati još ozbiljniji problem.

Gregory Feifer, autor knjige 'Velika kocka' o sovjetskoj invaziji na Afganistan, ističe da je rat u Ukrajini daleko krvaviji: službeni broj sovjetskih žrtava u Afganistanu bio je oko 15.000, a u Ukrajini je broj poginulih i ranjenih vojnika već višestruko veći.

'Ovdje govorimo o sukobu neusporedivo većeg intenziteta', rekao je Feifer, danas izvršni direktor Instituta za aktualna svjetska pitanja u Washingtonu.

Galeotti dodaje da, iako ne očekuje potpun povratak 'divljih devedesetih', ne treba zanemariti razmjere problema: 'S obzirom na to da će 'Ukrajinaca' biti znatno više u odnosu na ukupan broj stanovnika nego što je bilo 'Afganistanaca', bojim se da nas čekaju ozbiljne nevolje.'